Glavne teme su bile prioriteti Europske Unije na području obrane i sigurnosti te suradnja s NATO-om.
U fokusu je bila i situacija u Siriji te na tursko-grčkoj granici.
Šef europske diplomacije Josep Borrell podržao je u četvrtak ideju stvaranja sigurne zone na sjeveru Sirije, uslijed eskalacije sukoba koja je raselila dodatnih milijun ljudi i zaprijetila novim migrantskim valom prema Europi.
- To je dobra inicijativa... Želimo li stati na kraj bombardiranjima koja prijete civilima moramo stvoriti tampon zonu u zračnom prostoru kako bi izbjegli daljnje napade, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku novinarima u Zagrebu.
Naglasio je da je to njegovo, a ne službeno stajalište Unije koja o zoni zabrane letenja tek treba raspraviti.
Da je nužno hitno prekinuti stradanje civila smatra i hrvatski ministar obrane Damir Krstičević.
- Bitno je da se zaustavi nasilje, rat, a onda treba tražiti političko rješenje. EU je angažirana i na tome se radi, rekao je.
Stanje na sjeveru Sirije zaoštrilo se zbog ofenzive sirijske vojske u pokrajini Idlib, zadnjem uporištu pobunjenika odakle je zbog ofenzive izbjeglo novih milijun ljudi.
Od otvaranja granice krajem prošlog tjedna tisuće migranata pohrlile su prema tursko-grčkoj granici u nadi da će ući u Grčku koja drži vanjsku granicu EU-a.
O krizi u Siriji raspravljali su europski ministri obrane na neformalnom sastanku u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske koja trenutno predsjeda EU-om.
Na dvodnevnom sastanku je bio Borrell, a prvog dana u srijedu i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
Europi treba zajednička strateška kultura
Visoki europski dužnosnik smatra da EU ne može sama uvesti zonu zabrane letenja, ali zemlje članice mogu na to utjecati kroz druge međunarodne organizacije.
- Mnoge članice su u NATO-u, u Vijeći sigurnosti UN-a. EU ne može o tampon zoni odlučiti samostalno, ali možemo izvršiti utjecaj u mjestima na kojima se o tome odlučuje, rekao je Borrell.
Istaknuo je da je kriza u istočnom Sredozemlju prilika da Europa počne djelovati zajednički, snažnije i neovisnije o transatlanskim saveznicima.
- Potrebna nam je zajednička strateška kultura. Moramo shvatiti da postoji određena nerazdvojivost prijetnji, neovisno dolaze li s istoka ili juga, istaknuo je.
I Krstičević je za koordinirano djelovanje EU-a i NATO-a, ali smatra da Unija mora biti brža u reakcijama na svjetske krize.
- EU ima niz alata za djelovanje i ako želi biti globalni akter moramo biti brzi i fleksibilniji, rekao je hrvatski ministar.
Memorandum o osnivanju multinacionalnog divizcijskog zapovjedništva
Na marginama sastanka hrvatski ministar obrane i njegov mađarski kolega Tibor Benkő potpisali su memorandum o osnivanju multinacionalnog divizijskog zapovjedništva za srednju Europu.
Na čelu toga zapovjedništva bit će hrvatski general, a ministar Krstičević smatra da je to značajan korak u jačanju ne samo hrvatske i mađarske vojske nego isto tako i cijelog NATO-a, izvijestio je novinar HRT-a Gordan Žvanović.
- Potpisivanjem memoranduma šaljemo poruku da smo ozbiljni saveznici i da preuzimamo odgovornost za europsku obranu. Očekujemo da će zapovjedništvo međunarodne divizije Centar u bliskoj suradnji s njemačkim konceptom vodećih nacija uskoro postati NATO struktura snaga što nam je želja, rekao je ministar obrane RH Damir Krstičević.
Foto: Josip Regovic/PIXSELL/EU2020, Foto: -/PIXSELL
Foto: Josip Regovic/PIXSELL/EU2020, Foto: -/PIXSELL
Foto: Josip Regovic/PIXSELL/EU2020, Foto: -/PIXSELL
Foto: Josip Regovic/PIXSELL/EU2020, Foto: -/PIXSELL
HRT koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi Vam pružio bolje korisničko iskustvo o čemu više možete pročitati OVDJE. Ako ne želite dopustiti da HRT na vaše računalo upisuje kolačiće, možete to spriječiti postavkama Vašega internetskog preglednika.