Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell izrazio je nadu da će članice EU-a odobriti novih 500 milijuna eura Ukrajini iz Europskog instrumenta mirovne pomoći. Za isplatu iz tog izvanproračunskog fonda koji je EU uspostavio za sprečavanje sukoba, izgradnju mira i jačanje međunarodne sigurnosti, nedostaje još suglasnost Mađarske.
- Nadam se da će zemlje članice postići dogovor o tim sredstvima iz Europskog instrumenta mirovne pomoći, rekao je Josep Borrell dolazeći na sastanak ministara vanjskih poslova država članica koji su se okupili u Bruxellesu na redovitom mjesečnom sastanku.
Francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna uvjerena je da će odluka danas biti donesena.
- Ne sumnjam u to, rekla je po dolasku na sastanak.
Do sada je iz toga instrumenta Ukrajini isplaćeno 3,1 milijarde eura u šest isplata od po 500 milijuna eura.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je po dolasku na sastanak da će Hrvatska nastaviti pomagati Ukrajinu.
- Na sastanku ću izraziti našu spremnost da nastavimo pomagati Ukrajini, posebice u razminiranju i u obnovi, izjavio je Grlić Radman.
Osim o ruskoj agresiji na Ukrajinu i europskoj pomoći toj zemlji, ministri će razgovarati o stanju u Sahelu - obalnim državama zapadne Afrike, Iranu, Armeniji, Afganistanu i Venezueli.
Ministri vanjskih poslova Austrije i Slovenije Alexander Schallenberg i Tanja Fajon te hrvatski ministar Gordan Grlić Radman izvijestit će o svojim nedavnim posjetima posjetima Crnoj Gori. Grlić Radman istaknuo je da Europi treba stabilna Crna Gora.
- Pozivam Crnu Goru da ozbiljno shvati europsku poruku o ustavnom sudu i njihovom kontroverznom zakonu o predsjedniku. Treba nam stabilna Crna Gora, jasno usmjerena prema europskim vrijednostima i nadam se da će Crna Gora prevladati postojeću krizu i nastaviti svojim europskim putem, rekao je Grlić Radman.
Slovenska ministrica vanjskih poslova Fajon, koja je zajedno s austrijskim kolegom Schallenberom u prosincu posjetila Podgoricu u ime visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, rekla je da očekuje imenovanje nedostajućih sudaca ustavnog suda početkom veljače i da u suprotnom prijeti opasnost za prekid pregovora s tom zemljom.
Zastupnici u crnogorskom parlamentu pet puta su pokušali izabrati nove suce, ali nijedan od kandidata nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu u parlamentu. Izbor sudaca Ustavnog suda uvjet je i za održavanje najavljenih izvanrednih parlamentarnih i redovnih predsjedničkih izbora, jer upravo ta institucija rješava eventualne izborne žalbe nakon izbornog procesa.