20:23 / 03.02.2022.

Autor: Jasna Paro/T.D./Dnevnik/HRT/Hina

Božinović: Hrvatska je dobitak za Schengen

Davor Božinović

Davor Božinović

Foto: Dnevnik / HRT

Ministri unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije okupili su se u francuskom Lillu. Glavna tema razgovora reforma je Schengena, što je traži Francuska. Ministri su se sinoć sastali i s francuskim predsjednikom Macronom. Sve prati reporterka HTV-a Jasna Paro. 

Rekla je kako se Francuska zalaže za neku vrstu rebalansa slobode kretanja u Europi jer Schengen u kojem danas živimo je zamišljen i prije pojave migrantskih pritisaka, terorizma i epidemije COVID-a.

- Francuski predsjednik je predložio osnivanje Schengenskog vijeća kao svojevrsnog tijela za cijelu schengensku zonu koju bi sačinjavali ministri unutrašnjih poslova koji bi mogli pogotovo u trenucima krize donosili političke odluke. Predlaže se krizni mehanizam koji bi se aktivirao kad god se nađe vanjska granica pod prijetnjama. To su samo neki od prijedloga, rekla je Paro.

video thumb

Ministar Davor Božinović je u četvrtak sudjelovao na neformalnom sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a na kojem su glavne teme bile reforma schengenskog područja i prijedlog pakta o migracijama i azilu. Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova rekao je kako je jasna ambicija da se Schengen reformira jer svima je jasno da onako kako danas funkcionira nije na dobrobit svih građana Europske unije.

- Schengen je jedan od simbola koji se povezuje s uspješnim projektom Europske unije zajedno sa eurom kao zajedničkom monetom. Ovo je bio trenutak koji je najavljen i danas su Francuzi dobili široku potporu da se ide na novu regulaciju na tragu pakta o migracijama i azilu i s puno većim naglaskom na zaštitu vanjskih granica i kontrolu ulazaka na teritorij Europske unije. To je nešto što govorimo već godinama, tako da je tu kad je Hrvatska u pitanju ova inicijativa dobila podršku i nitko se tome nije protivio. Hrvatski ulazak u Schengen i reforma Schengena mogu ići paralelno. Pokazali smo da smo u svim elementima tehničkog širenje Schengena među naprednijim zemljama članicama, napredniji i od puno njih koje su članice schengenskog područja. Hrvatska je dobitak za Schengen, naglasio je Božinović. 

Hrvatska prošla puno strože evaluacije 

Istaknuo je da su najvažniji hrvatski argumenti za brzi ulazak u Schengen to što je prošla puno strože evaluacije od onih koje su prolazile sadašnje članice. Božinović je rekao kako očekuje da će Vijeće EU-a uskoro poslati u Europski parlament nacrt odluke o primanju Hrvatske i da tamo očekuje živahnu raspravu i potporu za hrvatsko pridruživanje. Odluku o primanju neke zemlje u Schengen donose države članice konsenzusom, a prije toga moraju zatražiti mišljenje Europskog parlamenta, koje nije obvezujuće.

video thumb

Schengensko vijeće, koje bi činili ministri unutarnjih poslova svih država članica i pridruženih zemalja, upravljalo bi šengenskim prostorom slično načinu na koji euroskupina upravlja europodručjem.

Euroskupinu čine ministri financija zemalja koje dijele zajedničku valutu.

Prvi sastanak Schengenskog vijeća mogao bi se održati već početkom ožujka, na prvom službenom sastanku ministara unutarnjih poslova.

Na tom bi se Vijeću raspravljalo i odlučivalo o pitanjima koja nadilaze tehničku dimenziju funkcioniranja šengenskog sustava i raznih tehničkih kriterija.

To bi vijeće nadziralo primjenu schengenske pravne stečevine i na političkoj razini usmjeravalo i poticalo države na brže otklanjanje nedostataka utvrđenih u evaluacijama, koje bi provodila Europska komisija.

Kada je riječ o paktu o migracijama i azilu, oko kojeg već godinama nema suglasnosti država članica zbog spornih obvezujućih kvota, Francuska predlaže postupni, etapni proces usvajanja. Prva etapa bila bi dogovor da se svi koji ulaze u EU popišu i provjere.

Francuska se zauzima da se odustane od obvezujućih migrantskih kvota i predlaže da se državama članicama prepusti izbor između primanja migranata i financijske pomoći za njihovo zbrinjavanje.

Obvezujuće kvote su predložene kako bi se rasteretilo države članice na vanjskim granicama i tako pokazala solidarnost s državama koje zbog svog zemljopisnog položaja najviše trpe zbog masovnog priljeva migranata.

Ali taj prijedlog već godinama nailazi na žestok otpor i glavni je razlog zastoja u reformiranju europske politike azila.

Francuska, koja predsjedava Vijećem EU-a, zauzima se za odmak od spornog koncepta obvezujućih kvota i predlaže da premještanje migranata bude na dobrovoljnoj osnovi, odnosno da migrante primaju samo one zemlje koje to žele, a ostale bi trebale davati financijski doprinos za njihovo zbrinjavanje.

- Solidarnost mora biti obvezna, a države članice moraju imati izbor između primanja migranata i pružanja financijske pomoći, izjavio je u četvrtak francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin prije početka neformalnog sastanka ministara unutarnjih poslova država članica u Lilleu.

Francuski prijedlog podržava i Njemačka. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser zauzela se po pitanju primanja migranata za 'koaliciju voljnih' i podržala pristup francuskog predsjednika Macrona, koji je u srijedu navečer na sastanku s ministrima unutarnjih poslova EU-a rekao da je 12 članica spremno dobrovoljno sudjelovati u tome.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!