Božinović u Danskoj: Cilj nam je sigurnost svih građana Hrvatske

Ilegalne migracije i organizirani kriminal bile su glavne teme sastanka ministara unutarnjih poslova u Danskoj. 

Na neformalnom sastanku ministara unutarnjih poslova održanom u Kopenhagenu, Hrvatska je aktivno zastupala svoje prioritete u raspravama o sigurnijoj i otpornijoj Europskoj uniji, s naglaskom na pripravnost, migracije i borbu protiv organiziranog kriminala, izvijestilo je hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović posebno je istaknuo važnost protupožarne zračne flote i kibernetičke sigurnosti, navodi MUP u priopćenju.

 U području migracija, dodaju u MUP-u, Hrvatska se zalaže za brzu provedbu Uredbe o vraćanju, posebno za sigurnosno rizične osobe, te jačanje uloge Frontexa uz očuvanje nacionalnih kapaciteta.

Hrvatska, kako navode, podržava uspostavu EU centara za vraćanje trećim zemljama, ali ne smiju biti smješteni u blizini vanjskih granica Unije, osobito na zapadnom Balkanu. Rješenja, pritom, moraju biti utemeljena na partnerstvima i međunarodnom pravu.

Europski ministri u Kopenhagenu raspravljali su o rješenjima za probleme ilegalnih migracija. Jedno od njih bilo bi vraćanje tražitelja azila u njihove matične zemlje. 

Njemačka se zauzima za uspostavu tranzitnih točaka u zemljama izvan Europske unije. Na to se osvrnuo i hrvatski ministar Davor Božinović.

- Mislim da je to nešto o čemu moramo više naučiti i pronaći kvalitetno rješenje. Ne želimo te ljude izložiti putovanju po opasnim rutama kako to ne bi iskoristile kriminalne skupine. Mislim da bi tranzitni centri izvan teritorija Europske unije mogli biti rješenje, rekao je ministar Božinović.

Danski ministar imigracija i integracije Kaare Dybvad Bek upozorio je da europski sustav za azil ne funkcionira.

- Trebaju nam inovativna rješenja. Polovica tražitelja azila u Europi bude odbijena. U matične zemlje bude vraćena samo četvrtina odbijenih, rekao je danski ministar.

MUP: u prvoj polovici 2025. gotovo 2900 povrataka

MUP ističe da su u 2024. proveli više od 5000 prisilnih udaljenja, a u prvoj polovici 2025. gotovo 2900 povrataka, uključujući one s Frontexom.

Hrvatska također podržava novu strategiju EU-a protiv organiziranog kriminala i droga, uz jačanje Europola, Frontexa i financijskog nadzora.

U EU-u trenutačno djeluje više od 800 visokorizičnih kriminalnih mreža, od kojih je polovica uključena u krijumčarenje droge.

Zato nije neočekivano da predloženi Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2027 - 2034. predviđa 74 milijarde eura za sigurnost, migracije i zaštitu granica višestruko više nego dosad, što je jasan signal da se radi o prioritetu za Europsku komisiju.

Time se otvara prostor za veća nacionalna izdvajanja, ali i za korištenje europskih sredstava za financiranje hrvatskih prioriteta od jačanja kapaciteta za nadzor granice i opremanje hitnih službi do razvoja sustava kibernetičke zaštite, protupožarne opreme i civilno-vojne suradnje, navodi MUP.