Bruxelles: Zeleno svjetlo za hrvatski plan oporavka i još tri države

Ministri financija država članica EU-a potvrdili su pozitivne ocjene i pokrenuli pisani postupak za odobravanje četiriju nacionalnih planova za oporavak i otpornost, među kojima je i hrvatski.

- To je jako dobra vijest za svaku državu čiji je Nacionalni plan odobren jer tako počinje ono što svi već dugo čekamo, a to je gospodarski oporavak od posljedica korone. Hrvatskoj je iz tog instrumenta namijenjeno 6,3 milijarda eura bespovratnih sredstva i 3,6 milijardi eura u vidu jako povoljnih kredita. Taj iznos će biti isplaćen u vidu 10 obročnih isplata, dva puta godišnje, najveći iznosi planirani su u prve 2 godine, dva puta po 700 milijuna eura godišnje. Komisija očekuje da će sve države svoje velike i skupe reforme početi provoditi u prve tri godine, zbog toga su i su i početni iznosi veliki, a kasnije će isplata ovisiti o ispunjavanju koraka u provođenju ispunjavanja reformi u segmentu koji se odnosi na investiciji - izjavila je iz Bruxellesa za Dnevnik HTV-a novinarka Jasna Paro.

Odlična vijest za još četiri države članice - Hrvatsku, Cipar, Litvu i Sloveniju. Potvrdili smo pozitivne ocjene nacionalnih planova tih četiriju država, izjavio je slovenski ministar financija Andrej Šircelj nakon završetka neformalnog sastanka Vijeća za financije i ekonomije.

Budući da se na neformalnim video-sastancima ne mogu donositi odluke, nakon sastanka pokrenut je pisani postupak kojim će se i formalno odobriti nacionalni planovi za oporavak i otpornost Hrvatske, Cipra, Litve i Slovenije. Pisani postupak treba biti dovršen u sljedećih nekoliko dana.

Europska komisija je 8. srpnja dala zeleno svjetlo za hrvatski nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO) vrijedan 6,3 milijarde eura i uputila ga Vijeću na usvajanje.

Hrvatska iz Mehanizma za oporavak i otpornost, središnjeg elementa plana za oporavak EU sljedeće generacije, ima na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratne pomoći i 3,6 milijardi povoljnih zajmova. Zasad je odlučeno da se koriste samo bespovratna sredstva, a naknadno se može tražiti korištenje zajmova. Tih 6,3 milijarde eura iznosi 11,6 posto hrvatskog BDP-a 2019. godine.

Potkraj kolovoza ministar financija trebao bi potpisati sporazum o financiranju. Zatim bi početkom listopada u državni proračun stiglo prvih 800 milijuna eura.

- Do sredine 2023. godine mi bismo trebala povući gotovo polovicu ukupne omotnice, 46 posto ukupnog Nacionalnog programa oporavka i otpronosti - otkriva Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

Učinci provedbe reformi i projekata tijekom prve dvije godine ubrzali bi gospodarski rast za jedan i pol postotni bod godišnje.

- 146 je ukupno projekata, 76 reformi, ne idemo po principu "idemo jedno završit pa ćemo otvorit drugo", paralelno se radi, imamo vrlo jasan vremenski horizont. Po svim onim komponentama od gospodarstva, zdravstva, obrazovanja, pravosuđa, uprave, tržišta rada, obnove zgrada prema tome ima sredstava zaista jako puno mi smo osigurali za ovo desetljeće Hrvstakoj nakon ovakve krize bez presedana 25 milijardi eura dakle toliko bespovratnih sredstava nismo imali nikad - dodaje ministar Marić.

Pisani postupak kojim će se i formalno odobriti hrvatski plan oporavka trebao bi biti dovršen do kraja tjedna.