Čelnici EU-a traže odgovore na tri pitanja u vezi s obrambenom politikom

- Čelnici država članica EU-a trebaju identificirati prioritete u obrambenoj politici, kako ih financirati i kako jačati postojeća partnerstva, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.

U Bruxellesu je počeo neformalni sastanak Europskog vijeća. Lideri država članica, među kojima i premijer Andrej Plenković, okupili su se u palači Egmont, a na dnevnom redu je samo jedna tema - obrana, koja je posebno u fokusu nakon povratka Donalda Trumpa i njegovih pritisaka na NATO.

Uživo iz Bruxellesa za podnevni Dnevnik HTV-a javio se Vibor Vlainić.

Kazao je kako nakon sastanka neće biti zajedničkih izjava, stoga se za sada ne mogu očekivati neke konkretne odluke, no ovo je važan početni korak jer se prvi puta razgovara o obrani na razini Europskog vijeća.

- Costa ovdje želi da rasprave što Europi točno treba, kako će financirati ulaganja koja im trebaju i da pojačaju međunarodna partnerstva s NATO-om i s ostalima. Europska unija zaista je u zadnjih desetak godina počela više izdvajati za obranu i to je najviše naraslo nakon što je izbio rat u Ukrajini. Samo za primjer, prošle godine Europska unija je uložila 326 milijardi eura u obranu i to je povećanje od 30% u odnosu na 2021. godinu, prije nego što je izbio rat. 

Na radnom ručku će se liderima pridružiti glavni tajnik NATO-a Rutte, na radnoj večeri britanski premijer Keir Starmer i oni će razgovarati o stvarima koje će biti temelji i za važan dokument o obrani koji će se objaviti nakon što ga sastave Europska komisija i visoka povjerenica, izvijestio je Vlainić.

- Europska unija treba preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu. Moja je namjera da tijekom ovog sastanka imamo iskrenu, otvorenu i slobodnu raspravu o tri glavna pitanja - koji su prioriteti koje moramo razvijati kroz međusobnu suradnju, kako možemo osigurati potrebne financije i kako možemo ojačati postojeća partnerstva, kazao je Antonio Costa, predsjednik Europskog vijeća.

- Hrvatska je napravila velike iskorak. Mi smo u pogledu ulaganja u obranu dosegli NATO ciljeve, naš zavjet od 2 posto izdvajanja za obranu, plus, naravno da je od tih 2 posto više od 30 posto za modernizaciju, poručio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

- Namjera mi je da s ovim okupljanjem imamo iskrenu, otvorenu i slobodnu raspravu o tri glavna pitanja: koji su prioriteti koje trebamo razvijati na suradnički način, kako osigurati potrebno financiranje i kako pojačati naša postojeća partnerstva, izjavio je prije početka skupa Antonio Costa.

Costa je rekao kako bi današnja rasprava trebala rezultirati davanjem političkih smjernica Komisiji i visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku za Bijelu knjigu, koja bi trebala biti predstavljena u ožujku, te utrti put za odluke koje se trebaju donijeti u sljedećim mjesecima.

Čelnicima država članica EU-a za ručkom će se pridružiti glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, a na radnoj večeri britanski premijer Keir Starmer.

Ovo je prvi skup čelnika EU-a koji je posvećen jedino obrani i prvi nakon što je Donald Trump preuzeo dužnost američkog predsjednika.

Trump traži od europskih članica EU-a da povećavaju svoja izdvajanja za obranu na 5 posto BDP-a, što je za većinu njih neizvedivo uzevši u obzir njihovu fiskalnu situaciju.

Američki predsjednik je najavio i uvođenje carina Europskoj uniji. Traži od Danske da mu preda Grenland.

Prije neformalnog okupljanja, čelnici osam zemalja - Estonije, Latvije, Litve, Švedske, Finske, Danske, Poljske i Irske, sastali su se kako bi iskoordinirali zajedničku poziciju. Riječ je o zemljama koje najviše zagovaraju vojnu pomoć Ukrajini i oštre sankcije protiv Rusije.