Mađarska i Slovačka ne odustaju - Ukrajina neće dobiti europski zajam

Šefovi država i vlada zemalja članica Europske unije nisu uspjeli uvjeriti mađarskog premijera Viktora Orbán​a da pristane na zaključke o Ukrajini, kao ni na isplatu kredita od 90 milijardi eura toj zemlji. Ovaj put Mađarskoj se pridružila i Slovačka. Zemlje članice nemaju ni jednoglasno stajalište ni o ratu na Bliskom istoku koji ih pritišće sve većom gospodarskom krizom, koju diktiraju sve više cijene nafte i plina.

- Pravi je izazov naći položaj za Europu u svijetu, koji postaje sve složeniji, i osigurati da to pratimo obrambenim sposobnostima te energetskim zalihama. Sve je to moguće samo uz snažno gospodarstvo i zato moramo ostvariti znatan napredak. Uvjeren sam da ćemo uspjeti, rekao je Friedrich Merz, njemački kancelar.

- Europa je utemeljena na principima multilateralizma i dijeljenih odluka, međunarodnog prava, mira te suživota različitih nacija i društava. Sve to dovedeno je u pitanje ratom u Iranu. Taj su rat od prvog trenutka osudili španjolska vlada i cijelo španjolsko društvo. To je protuzakonit rat i, nažalost, samo je prouzročio gubitak života i raseljavanje. Patimo i zbog njegova utjecaja na gospodarstvo, istaknuo je Pedro Sanchez, španjolski premijer.

Zajam Ukrajini bez potpore Mađarske i Slovačke

Europski lideri na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu nisu uspjeli uvjeriti Mađarsku i Slovačku da pristanu na isplatu zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu.

Dvadeset i pet preostalih zemalja članica prihvatilo je izjavu kojom pozivaju na isplatu zajma Ukrajini i donošenje novih sankcija Rusiji.

Predsjednik Europskog vijeća Costa i ostali čelnici poručili su Viktoru Orbanu da je njegovo ponašanje neprihvatljivo jer blokira prije dogovoren zajam za Ukrajinu.

Lideri trenutačno razgovaraju o ostalim temama, od kojih su najvažniji rat na Bliskom istoku i njegove posljedice u obliku rasta cijena energenata.

"Nema nafte = nema novca"

"Bio je to težak razgovor, ali ostali smo pri svojem stajalištu. Imamo pravo reći 'ne' ukrajinskom ratnom zajmu. Sve dok Volodimir Zelenski ne ukine blokadu nafte, nikakav novac iz Bruxellesa neće dobiti.
Nema nafte = nema novca", napisao je platformi X Viktor Orban, mađarski premijer.

Iz Bruxellesa u središnji Dnevnik HTV-a javio se HRT-ov novinar Vibor Vlainić.

Rekao je kako se procjenjuje da Ukrajina može izdržati bez 90 milijardi eura iz Europske unije prije nego što bankrotira, najviše do sredine travnja ili početka svibnja.

- Donekle će joj pomoći isplata od 8 milijardi dolara Međunarodnog monetarnog fonda, dok se oko 30 milijardi eura iz trećih zemalja još čeka.

Dodao je i kako na Europskom vijeću raste frustracija zbog Viktora Orbana, koji blokira isplatu 90 milijardi eura pomoći Ukrajini.

- Europa zasad nema drugi plan i nada se da će parlamentarni izbori u Mađarskoj 12. travnja smiriti situaciju, rekao je.

Istaknuo je i da se Europsko vijeće fokusiralo se na konkurentnost i Bliski istok, jer visoke cijene energenata usporavaju razvoj europskog gospodarstva.

- Očekuje se da će Europska komisija predložiti kratkoročne mjere za ublažavanje troškova, poput smanjenja poreza i subvencija, dok države poput Hrvatske mogu djelovati samostalno i uvoditi mjere kako bi rasteretile svoje građane i kompanije, zaključio je Vlainić.

Kako obuzdati strelovit porast cijena energenata?

Glavna tema - kako obuzdati strelovit porast cijena energenata nakon iranskih udara na energetska postrojenja zaljevskih zemalja, kao odgovor na američko-izraelske napade. Na sastanku s europskim čelnicima i glavni tajnik UN-a.

- Sjedinjenim Državama i Izraelu poručujem da je krajnje vrijeme za prekid ovog rata koji bi mogao potpuno izmaknuti kontroli, uzrokujući veliku patnju civila i snažno pogoditi globalno gospodarstvo. Posljedice bi mogle biti tragične, pogotovo za najmanje razvijene zemlje. Poruka Iranu je - prestanite napadati svoje susjede, poručio je Antonio Guterres, glavni tajnik UN-a.

- Iranski napadi na katarsku energetsku infrastrukturu stvaraju daljnji kaos i jasno je da nam je potreban izlaz iz ovog rata, a ne eskalacija, rekla je Kaja Kallas, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Kallas je istaknula i da Europska unija blisko surađuje s UN-om kako bi se omogućio siguran prolazak brodova kroz Hormuški tjesnac, ključnu pomorsku rutu za transport nafte. Dugoročno gledano europski je odgovor na ovisnost o uvozu energenata prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.

- Trenutni sukob u Iranu još jednom pokazuje da je najbolji način za predvidivu i pouzdanu opskrbu - povećanje domaće proizvodnje energije. To je jedini način da postanemo autonomni i neovisni. Moramo osigurati svoj energetski sustav, rekao je Antonio Costa, predsjednik Europskog vijeća.

Na dnevnom redu i rat u Ukrajini. 

Okupljenim čelnicima obratio se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i upozorio da i dalje nije prihvaćen 20. paket sankcija Rusiji.

- Već treći mjesec najvažnije europsko jamstvo financijske sigurnosti za Ukrajinu ne funkcionira. Paket pomoći od 90 milijardi eura za ovu i sljedeću godinu. Za nas je to ključno. To je resurs za zaštitu života. Čak ni danas ne znamo sa sigurnošću hoće li se ta podrška deblokirati, rekao je Zelenski.

A uporno je blokira mađarski premijer Viktor Orban otkako je zaustavljena opskrba Mađarske jeftinom ruskom naftom kroz Ukrajinu, nakon što su Rusi oštetili naftovod Družba.

- Željeli bi dobiti svoju naftu koju su Ukrajinci blokirali. Nikada ovdje neću podržati odluku koja ide u korist Ukrajine, rekao je Orban.

- Zajam za Ukrajinu i dalje je blokiran, a nije određen vremenski okvir za nastavak isporuke ruske nafte, istaknuo je Robert Fico, slovački premijer.

- Mol naručuje tankere koji dolaze u Omišalj. Naručeno ih je 13, svi oni prevoze nerusku naftu. 4 ili 5 već ih je iskrcalo naftu koja je putem Janafa transportirana prema rafinerijama u Szazhalombatti i Bratislavi. Riječ je o ukupno milijun i pol tona u mjesec dana. Ako to pomnožite s 12, onda ćete vidjeti da Hrvatska putem Janafa može isporučiti svu potrebnu naftu i Mađarskoj i Slovačkoj, istaknuo je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

No jedini je mađarski motiv niža cijena. Kako bi pridobio Budimpeštu da prekine blokadu, ukrajinski predsjednik Zelenski navodno se obvezao da će što prije u potpunosti obnoviti protok nafte kroz naftovod Družba za Mađarsku i Slovačku, tvrde europski izvori.

Šefica diplomacije EU-a Kaja Kallas istaknula je da postoje alternative za prevladavanje mađarskog veta na zajam Ukrajini, ali da je za to potrebna politička hrabrost europskih čelnika.

Zelenski se obvezao obnoviti protok nafte kroz naftovod Družba

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se ranije video vezom čelnicima država članica EU-a i obvezao se da će što je prije moguće u potpunosti obnoviti protok nafte kroz naftovod Družba za Mađarsku i Slovačku, doznaje se iz europskih izvora.

Predsjednik Zelenski se upravo obvezao da će što prije u potpunosti obnoviti protok nafte i u potpunosti poštovati ulogu Ukrajine kao pouzdanog energetskog partnera EU-a, rekao je izvor.

Isti izvor navodi da se predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa osvrnuo na mađarsku blokadu zajma Ukrajini.

Predsjednik Europskog vijeća je rekao da takvo ponašanje nije prihvatljivo i krši načelo iskrene suradnje u dobroj vjeri, što je utvrđeno u Ugovorima, navodi diplomatski izvor.

Costa je rekao da se situacija s naftovodom Družba ne može povezivati s kreditom, o čemu je odluka donesena na summitu u prosincu.


Njegova obnova ovisi isključivo o sposobnosti Ukrajine da ga popravi i o spremnosti Rusije da ga ponovno ne uništi, rekao je Costa, koji je također ukorio i Zelenskog zbog neprihvatljivih prijetnji mađarskom premijeru Viktoru Orbanu.

Kallas: Vrijeme je za jaču podršku Ukrajini

- Iranski napadi na katarsku energetsku infrastrukturu stvaraju daljnji kaos i jasno je da nam je potreban izlaz iz ovog rata, a ne eskalacija. I zato sam se bavila diplomatskim kontaktima s Iranom kako bismo pronašli drugačija rješenja. Osim toga, doista je vrijeme da pokažemo našu podršku Ukrajini, jer je rat na Bliskom istoku povezan s ratom u Ukrajini. Nažalost, Rusija profitira od rata na Bliskom istoku, poručila je Kaja Kallas, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Plenković o rastu cijene nafte: Vlada će opet reagirati 

Premijer Andrej Plenković izjavio je u Bruxellesu da će glavne teme sastanka Europskog vijeća biti rat na Bliskom istoku, pomoć Ukrajini i konkurentnost europskog gospodarstva. Upozorio je na snažan rast cijena energenata zbog sukoba, istaknuvši da je cijena nafte porasla s oko 71 na 116 dolara po barelu, dok je plin znatno poskupio, što će se odraziti i na cijene električne energije.

Naglasio je da EU mora reagirati slično kao tijekom ruske agresije na Ukrajinu – kombinacijom zajedničkih europskih mjera i nacionalnih intervencija radi zaštite građana i gospodarstva. Plenković je podsjetio da je hrvatska Vlada već ograničila cijene goriva te najavio nove mjere početkom idućeg tjedna kako bi se ublažio daljnji rast cijena i osigurala stabilna opskrba.

- Ja sam već izvijestio jutros kolege o mjerama koje je Vlada RH poduzela prošlog ponedjeljka u pogledu smanjenja rasta cijena energenata. Mislim da smo tu amortizirali prvi udar. Mi ćemo u ponedjeljak ponovno držati sjednicu Vlade i ponovno reagirati kako bismo ovaj trend rasta cijena nafte, koji bi se prelio na rast cijena derivata - ponovno limitirali što je više moguće u cilju zaštite naših građana i normalnog funkcioniranja hrvatskog gospodarstva, kazao je Plenković. 

Govoreći o energetici, istaknuo je potrebu smanjenja ovisnosti o uvozu fosilnih goriva i ubrzanja ulaganja u obnovljive izvore energije. Osvrnuo se i na blokadu mađarske strane vezano uz zajam Ukrajini od 90 milijardi eura, naglasivši da Hrvatska preko JANAF-a može osigurati opskrbu naftom Mađarskoj i Slovačkoj, čime se uklanja argument o energetskoj nesigurnosti.

Kritizirao je predsjednika Zorana Milanovića zbog odgode sazivanja Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, poručivši da se takvi sastanci održavaju u krizama.