18:39 / 31.10.2021.

Autor: Hina/HRT

Čelnici G20 nude malo novog uoči summita COP26 o klimi

Čelnici G20 nude malo novog uoči samita COP26 o klimi

Čelnici G20 nude malo novog uoči samita COP26 o klimi

Foto: Guglielmo Mangiapane / Reuters

Čelnici skupine G20 najvećih ekonomija svijeta u nedjelju su se složili oko završne izjave koja poziva na "znatno i učinkovito" djelovanje kako bi se ograničilo globalno zatopljenje, no daje malo konkretnih obveza.

Rezultat višednevnih napornih pregovora među diplomatima ostavlja razočarane klimatske aktiviste i još puno posla većem UN-ovu klimatskom summitu COP26 u Škotskoj, kamo će većina čelnika G20 odletjeti direktno iz Rima.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, koji je u petak upozorio da svijet ubrzava prema klimatskoj katastrofi, rekao je da summit u Rimu nije niti ispunio njegove nade niti ih pokopao.

- I dok pozdravljam ponovnu predanost summita G20  globalnim rješenjima, napuštam Rim s neispunjenim nadama, no barem nisu pokopane, objavio je na Twitteru.

Prag rasta temperature od 1,5 stupnjeva se mora ispoštovati kako bi se izbjeglo dramatično ubrzanje ekstremnih klimatskih pojava poput suša, oluja i poplava, kažu UN-ovi stručnjaci, a kako bi se dosegao taj cilj, preporučuju postizanje nultih emisija ugljika do 2050. godine.

- Ovo je bio trenutak za članice G20 da djeluju s odgovornošću koju imaju kao najveći emiteri, no vidimo samo polovične mjere umjesto konkretnog hitnog djelovanja, rekla je Friederike Roder, potpredsjednica grupe za održivi razvoj Global Citizen.

G20, u kojem su i Brazil, Kina, Indija, Njemačka i SAD, odgovoran je za oko 80 posto globalnih emisija stakleničkih plinova.

Članice tog formata su i države poput Saudijske Arabije, zemlje s najvećim rezervama nafte na svijetu, te Australije kojoj je ugljen drugi najvažniji izvozni proizvod te i dalje ulaže u taj energent iako stručnjaci pozivaju na njegovo napuštanje. Stoga su kritičari i ekološke skupine skeptične oko iskrenosti namjera država u borbi protiv klimatskih promjena.

Završni dokument kaže da će trenutni nacionalni planovi o tome kako suzbiti emisije morati biti ojačani "ako bude potrebno", no posebno ne navodi 2050. godinu kao datum postizanja nulte emisije ugljika.

Shvaćamo da su utjecaji klimatskih promjena na 1,5 stupnja puno niži nego na 2. Zadržavanje rasta na toj temperaturi zahtijevat će značajno i učinkovito djelovanje i obvezivanje svih država, navedeno je.

Posljedice tromosti

Čelnici su jedino prepoznali "ključnu važnost" zaustavljanja neto emisija "do ili oko sredine stoljeća", što je fraza koja je uklonila 2050. godinu kao datum koji se mogao vidjeti u prethodnim verzijama završne izjave, kako bi cilj bio manje konkretan.

Kina, najveći svjetski emiter ugljičnog dioksida, postavila je cilj do 2060. godine, a drugi veliki zagađivači poput Indije i Rusije nisu se obvezali do ciljanog datuma 2050. godine.

UN-ovi stručnjaci kažu da, čak i da se primijene trenutni nacionalni planovi, svijet ide prema globalnom zatopljenju od 2,7 stupnjeva Celzijusa, s katastrofalnim posljedicama.

Završna izjava G20 zemalja uključuje obećanje o zaustavljanju financiranja inozemne proizvodnje električne energije iz ugljena do kraja ove godine, no nije postavljen datum za prekid te prakse, dok je obećano tek da će se to dogoditi "što je prije moguće."

Ovo je zamijenilo cilj postavljen posljednjim nacrtom završne izjave o postizanju toga cilja do kraja 2030-ih, pokazavši koliko je snažan utjecaj nekih zemalja koje ovise o ugljenu.

G20 također nije postavio datum za prekid financiranja fosilnih goriva, rekavši da će to učiniti u "bliskoj budućnosti".

Po pitanju metana, koji ima snažniji, no kratkotrajniji utjecaj na globalno zatopljenje nego ugljikov dioksid, razvodnjene su izjave iz prethodnog nacrta koji je obećavao "nastojati značajno smanjiti kolektivne emisije metana."

Završna izjava tek prepoznaje da je smanjenje emisija metana "jedan od najbržih, najizvedivijih i financijski učinkovitijih načina da se ograniče klimatske promjene."

Izvori iz G20 rekli su da su pregovori bili teški po pitanju takozvanog "klimatskog financiranja", koje se odnosi na obećanje bogatih zemalja iz 2009. godine da će svake godine do 2020. davati 100 milijardi dolara godišnje zemljama u razvoju kako bi se nosile s klimatskim promjenama.

One nisu ostvarile to obećanje, uzrokujući nepovjerenje i ravnodušnost među nekim zemljama u razvoju da ubrzaju smanjenje svojih emisija.

- Prisjećamo se i ponovno potvrđujemo obvezu razvijenih zemalja, o cilju zajedničkog prikupljanja 100 milijardi dolara godišnje do 2020. i godišnje do 2025. godine kako bi se odgovorilo na potrebe zemalja u razvoju, rečeno je u priopćenju G20 zemalja.

Čelnici su "naglasili važnost ispunjenja toga cilja u cijelosti što je prije moguće".

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!