Članice EU-a planiraju isporučiti Ukrajini milijun topničkih granata

Članice Europske unije u idućih 12 mjeseci planiraju opskrbiti Ukrajinu s milijun komada topničkog streljiva, rekli su u ponedjeljak agenciji dpa diplomati EU-a.

Odluku je zasad potpisalo 17 država članica EU-a plus Norveška koja nije članica EU-a, ali je veliki proizvođač oružja, rekla je HRT-ova novinarska Jasna Paro u središnjem Dnevniku HTV-a. 

- U brojčanom smislu odluka nije bila jedinstvena, ali ju nitko nije blokirao. Mađarska je jedina rekla da ne želi sudjelovati u zajedničkoj javnoj nabavi oružja za Ukrajinu, a nekoliko država koje još nisu potpisale ovaj plan - Italija, Španjolska, Litva, Latvija, Bugarska, Rumunjska, moraju proći unutrašnje procedure kako bi se mogle pridružiti, istaknula je Paro.

Zemlje bi trebale odmah početi s isporukom streljiva u Ukrajinu iz postojećih vlastitih zaliha. Usto bi članice EU-a u idućih šest mjeseci trebale zajednički nabaviti više granata kalibra 155 mm da bi dugoročno pomogle Ukrajini.

Za isporuku streljiva članice bi trebale dobiti djelomičnu naknadu putem EU fonda koji je proteklih mjeseci poslužio za financiranje pošiljki oružja Kijevu.

Prema postojećim planovima predviđeno je da će za slanje streljiva Kijevu na raspolaganju biti ukupno dvije milijarde eura.

Sporazum je sklopljen zbog bojazni da bi Ukrajini relativno skoro mogla nedostajati znatna količina važnih vrsta streljiva.

Ministri vanjskih poslova EU-a odobrili su trofazni akcijski plan čija je svrha opskrbiti ukrajinske snage s najmanje milijun granata od 155 mm i popuniti strateške zalihe zemalja EU-a, od kojih su neke gotovo u potpunosti iscrpljene, rekli su predstavnici pet izaslanstava.

Dogovor je pozdravio šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba, koji je na sastanku sudjelovao putem videokonferencije.

- Više topničkog streljiva za Ukrajinu što je prije moguće. To je bila glavna tema rasprave na današnjem Vijeću za vanjske poslove EU-a, tvitao je Kuleba, dodavši da će taj sporazum "osnažiti mogućnosti ukrajinskih vojnih snaga na bojnom polju".

Sporazum, koji će čelnicima EU-a biti predstavljen na samitu u četvrtak i petak, odgovor je na hitan apel koji je 9. ožujka uputio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Milijarda eura iskoristit će se kao naknada državama članicama za streljivo koje će se preuzeti iz njihovih skladišta po cijeni od 1000 do 1300 eura po granati. Neke danas stoje i 4000 eura, pojašnjeno je, uz napomenu da cijene rastu.

Ugovor predviđa isporuku do 31. svibnja.

Druga milijarda će se upotrijebiti za zajedničku nabavu granata od 155 mm namijenjenih Ukrajini. Zaključenje ugovora zakazano je za rujan s ciljem smanjenja vremena isporuke na 6 do 8 mjeseci.

Cilj trećeg dijela plana je povećati proizvodni kapaciteti desetak tvrtki EU-a u kojima se proizvodi oružje da bi se "popunile zalihe zemalja EU-a i nastavila opskrba ukrajinskih snaga".

Dvije milijarde eura bit će povučene iz European Peace Facility (EPF) izvanproračunskog financijskog instrumenta Europske unije koji unapređuje sposobnost EU-a da djeluje kao globalni pružatelj sigurnosti.

Osnovan je u ožujku 2021. radi očuvanja mira, sprečavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti.

Od početka rata Facility se koristi za opskrbu Ukrajine oružjem.

Postignut je i načelni dogovor o izdvajanju dodatnih sredstava u iznosu od 3,5 milijarde eura za dopunu Facilityja, precizirali su diplomati.

Grlić Radman: Svaka članica EU-a mora Ukrajini poslati streljivo

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman sudjelovao je u Bruxellesu na sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a te na Europskom humanitarnom forumu, kao i Schuman forumu za sigurnost i obranu.

- Ukrajina je najvažnija tema koja opterećuje ne samo EU već i cijelu demokratsku međunarodnu zajednicu (...) Razgovarali smo kako još više uputiti i stvoriti pretpostavke za još snažniju pomoć Ukrajini, rekao je Grlić Radman novinarima nakon sastanka.

Smatra da se svih 27 zemalja članica europskog bloka moraju snažno uključiti u pomoć Kijevu.

- Sve zemlje se moraju snažno uključiti i sukladno vlastitim zalihama i kapacitetima pomoći Ukrajini u pravednoj borbi za slobodu i oslobađanje teritorija, rekao je Grlić Radman.

Kazao je da se paralelno sa sastankom Vijeća za vanjske poslove EU-a odvijala i donatorska konferencija za Tursku i Siriju i podsjetio da je Hrvatska do sada za Tursku izdvojila 5,5 milijuna eura, a 600.000 eura za Siriju.

- Hrvatska je prošle godine sudjelovala u humanitarnoj pomoći sa sveukupno 4,5 milijuna eura, ove godine smo to povećali na 7 milijuna eura, rekao je ministar i pojasnio da se ne radi samo o pomoći Ukrajini već i zemljama u drugim kriznim žarištima, uključujući Afganistan.

- Radi se o velikom rasponu pomoći, od razminiravanja do psihološke rehabilitacije, rekao je Grlić Radman.

Komentirajući sporazum koji su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti prihvatili u subotu u Ohridu, ali ga srbijanski predsjednik nije želio potpisati, Grlić Radman je rekao da "dogovor, kakav god, obavezuje, s potpisom ili bez potpisa".

- On je predstavljen kao dogovor dviju strana. Ja sam izdvojio izbjegavanje bilo kakvih mogućnosti da se taj dogovor ne poštuje. Nužna je implementacija dogovora, ali nužno je i izbjegavati nepoštivanje kasnije, kada govorimo o članstvu u EU i perspektivi u EU, da EU zadrži sve one kriterije i standarde koje su morale ispuniti sve članice, rekao je ministar.

Na pitanje je li EU popustljiv prema Srbiji, Grlić Radman je odgovorio: "Ne mogu o tome govoriti, ali sam kazao da bez obzira na dogovore, oni ne bi trebali biti nagrada nekome, već dogovor realne situacije. I kompromis je uvijek dio dogovora dvije strane koje su možda imale suprotna gledanja na neke stvari No, ponavljam, svi oni koji žele ući u EU, kao što je i Hrvatska, moraju poštivati europske vrijednosti, kriterije i standarde koji su zadati na tom putu".

Na marginama sastanka Vijeća za vanjske poslove u formatu ministara vanjskih poslova i ministara obrane u Bruxellesu hrvatski ministar obrane Mario Banožić je potpisao Projektni sporazum o zajedničkoj nabavi streljiva u okviru Projekta kategorije B Europske obrambene agencije.

Banožić je podržao žurnu isporuku i nabavu streljiva za Ukrajinu, ali i za države članice EU-a.

- Podržavamo nastavak podrške Ukrajini jer je to od iznimne važnosti za održavanje sposobnosti ukrajinskih snaga u borbi protiv ruske agresije. Streljivo je pri tome od ključnog značaja, a važno je da istovremeno i države članice trebaju imati adekvatne zalihe streljiva, rekao je Banožić.

Na pitanje mogu li zemlje koje isporuče streljivo Ukrajini računati na povrat sredstava iz Europskog mirovnog fonda, Banožić je odgovorio je da je za to odvojena milijarda eura.

- Očekujemo jedno 50 do 60 posto sredstava na sve one resurse koje se u ovom trenutku daju kao pomoć Ukrajini, dakle povrat od 50 do 60 posto koji će dalje biti transferiran za modernizaciju i opremanje hrvatske vojske, rekao je Banožić. Nije odgovorio na upit novinara o kojim se točno brojkama radi.