15:05 / 02.02.2018.

Autor: HRT

Čović s Junckerom o promjeni izbornog zakonodavstva

Dragan Čović

Dragan Čović

Foto: - / -

Pitanje promjene izbornog zakonodavstva goruće je u BiH jer bi u suprotnom moglo doći u pitanje održavanje izbora i provedba izbornih rezultata. Izbori se trebaju održati u listopadu.
Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović razgovarao je u Bruxellesu s predsjednikom Europske komisije Jean-Claude Junckerom kojega je upoznao s važnošću pitanja promjene izbornog zakona kako bi se osiguralo legitimno predstavništvo konstitutivnih naroda u tijelima vlasti.

Čović
je nakon sastanka izjavio da je Juncker dobro upoznat sa stanjem u BiH te da mu je iznio detalje oko pitanja promjene izbornog zakondavstva, koja je ključna da bi izbori koji se održavaju u listopadu ove godine bili legitimni i da bi se mogli provesti rezultati izbora. Riječ je o izborima za četiri razine vlasti, županijske, entitetske i državne te za članove Predsjedništva BiH.

HDZ BiH i stranke okupljene oko njega u Hrvatskom narodnom saboru inzistiraju na promjenama izbornog zakonodavstva kako bi se spriječilo da brojniji Bošnjaci biraju predstavnike manje brojnim Hrvatima u Domu naroda i u Predsjedništvu BiH, ali na bošnjačkoj političkoj sceni nema stranke koja bi poduprla takve promjene.

"Bez obzira na taktike i strategije nekih političkih opcija u BiH, morat će se promijeniti izborni zakon jer to od nas traži Ustavni sud i nećemo moći provesti rezultate izbora. Pred nama je golema odgovornost, točno je da su naše pozicije različite i nismo mi bez veze prije gotovo godinu dana predložili promjene izbornog zakona jer smo shvatili da Stranka demokratske akcije (SDA) kao ključna bošnjačka stranka izbjegava napraviti promjene kako bismo dočekali izbore u jednom statusu u kojem brojniji narod još uvijek može birati predstavnike drugom narodu", rekao je Čović.

"To sam pojasnio predsjedniku Junckeru napravivši usporedbu BiH kao bivše države u malom, koja je također doživjela goleme probleme jer brojniji narod nije razumio probleme drugih naroda. Mislim da nam se slično može dogoditi u BiH i stoga moramo naći pravu mjeru između građanskog i kolektivnog u BiH", rekao je.

Europska komisija će sljedeći tjedan predstaviti strategiju proširenja EU-a za preostale zemlje bivše Jugoslavije i Albaniju, a Juncker će potkraj ovoga mjeseca posjetiti te zemlje. U Sarajevu će biti 28. veljače. Čović je rekao kako očekuje da će do tada doći do nekog pomaka kada je u pitanju izborno zakonodavstvo. "Vjerujem da će Juncker doći u boljoj atmosferi nego što je imamo danas, gdje su naša mišljenja do kraja sučeljena kada je u pitanju izborno zakonodavstvo i ne samo to", rekao je Čović.

Glasnogovornik Komisije rekao je da je Juncker s Čovićem razgovarao i o kandidaturi BiH za članstvo u EU-u. "Predsjednik Juncker je naglasio da vjerodostojna perspektiva proširenja zahtijeva ustrajne napore i reforme jer se napredak na europskom putu mjeri prema zaslugama. To također zahtijeva rješenje za izborni zakon", rekao je glasnogovornik Komisije.

Čović je rekao kako je Junckera upozorio da BiH ne smije ostati crna rupa u tom dijelu Europe, između Slovenije i Hrvatske koje su već u EU-u i Srbije i Crne Gore kojima se obećava bliža perspektiva članstva u odnosu na ostale kandidate. "Vidjet ćete nakon izvješća Komisije i nakon Junckerova posjeta da mi nismo ni u prvoj, ni u trećoj skupini zemalja, nego da smo svi u jednoj skupini. To sam i zamolio Junckera da ne bi netko oko toga spekulirao. BiH ne smije ostati crna rupa, to bi bilo opasno i toga su svi svjesni", rekao je Čović.

Čović je zajedno s ostala dva člana Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i Mladenom Ivanićem u protekla dva dana imao iscrpne razgovore s predsjednikom Europske pučke stranke (EPP) Josephom Daulom te sa visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom Mogherini, ali sudeći prema izjavama koje su dali nakon tih sastanaka nije došlo ni do kakva pomaka u pitanju promjene izbornog zakonodavstva.

Pitanje promjene izbornog zakonodavstva goruće je u BiH jer bi u suprotnom moglo doći u pitanje održavanje izbora i provedba izbornih rezultata. Izbori se trebaju održati u listopadu.

U srijedu je Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine odbacio prijedlog izmjena izbornog zakona što ga je prošle godine u parlamentarnu raspravu uputio blok hrvatskih stranaka okupljen oko HDZ-a BiH, a potporu nije dobio ni suprotstavljeni prijedlog bošnjačke SDA.

Prijedlog Hrvatskog narodnog sabora, koji okuplja sve hrvatske stranke u BiH, po kojem bi se hrvatski zastupnici u Domu naroda FBiH birali iz županija unutar tog entiteta s razmjernom ili pretežitom hrvatskom većinom, kao i novi model izbora dva od tri člana Predsjedništva BiH, odbacile su sve stranke koje okupljaju bošnjačko političko tijelo, ali i one sa srpskim predznakom poput Srpske demokratske stranke (SDS), koja je dio vladajuće koalicije na državnoj razini.

Ustavni sud BiH proglasio je neustavnom odredbu po kojoj su sve županije u Federaciji BiH trebale davati najmanje jednog predstavnika svakog od konstitutivnih naroda. Tom odredbom je primjerice Bosansko-podrinjski kanton Goražde, u kojem živi zanemariv broj Hrvata, davao jednog predstavnika u hrvatski klub u Domu naroda FBiH, jednako kao i Posavska županija u kojoj živi tridesetak tisuća Hrvata.

SDA, čiji prijedlog izmjena izbornog zakona također nije dobio potporu u Zastupničkom domu, nudila je rješenje po kojemu bi svakoj županiji bila ostavljena mogućnost delegiranja zastupnika u federalni Dom naroda iz reda sva tri naroda, a pitanje izbora članova Predsjedništva BiH u toj stranci uopće nisu tretirali ističući kako ono mora biti riješeno zajedno s provedbom presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!