Božinović za HTV: Optimisti smo oko dovršetka procesa ulaska u Schengen

Optimisti smo kad je u pitanju dovođenje procesa ulaska Hrvatske u schengenski prostor kraju, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u razgovoru za HTV-ov Dnevnik u Luksemburgu, gdje su se sastali ministri unutarnjih poslova zemalja Europske unije.

Razgovori su za Hrvatsku iznimno važni, posebno u kontekstu skorog ulaska naše zemlje u schengenski prostor. Ponovno raste pritisak migranata i broj pokušaja ilegalnih prelazaka i hrvatske granice, o čemu je Božinović u Luksemburgu posebno razgovarao s europskom povjerenicom za unutrašnje poslove Ylvom Johansson. Taj problem imaju i Češka, Slovačka i Mađarska. Sve četiri zemlje bilježe povećan broj migranata iz država iz kojih migranti inače nisu dolazili, barem ne u tako visokom broju. Primijećeno je da uglavnom prvo slijeću u Beograd, odakle se upućuju prema Mađarskoj ili BiH, a zatim dalje prema Hrvatskoj i drugim državama srednje Europe.

Što se Schengena tiče, češko je predsjedništvo Vijeća Europske unije danas izvijestilo o stanju proširenja - i to ne samo za Hrvatsku, nego i za Rumunjsku i Bugarsku. Češko predsjedništvo, ali i još neke druge države članice podržavaju ideju da sve tri zemlje uđu zajedno u paketu.

Međutim, Božinović je u razgovoru za HTV rekao da to nije izgledan scenarij te da nas to neće usporiti.

Rekao je kako je točno da se razgovaralo o tri zemlje, te da Hrvatska podržava ulazak i Rumunjske i Bugarske u Schengen, ali da to istovremeno ne uključuje i "neki paketni pristup". 

- Svaka zemlja će se tu valorizirati prema vlastitim dostignućima. Hrvatska je tu - kad je u pitanju sveukupan napor, sve što smo napravili vezano za ispunjavanje uvjeta za Schengen - u poziciji da smo optimisti kad je u pitanju dovođenje ovog procesa kraju, rekao je Božinović.

Migranti iz Burundija, Kube...

Upitan o mogućnosti uspostavljanja viznog režima prema Srbiji, koju Europska komisija ne isključuje, Božinović je, među ostalim, rekao da je Europska unija svjesna da se zemlje zapadnog Balkana suočavaju s nelakim pitanjem ilegalnih migracija.

- Međutim, tu ćemo biti uspješni ukoliko se svi uskladimo, a ne ukoliko netko u svemu vidi prostor za neke svoje partikularne interese, rekao je ministar.

Božinović je rekao i da dolaze migranti iz država čiji se državljani nikad ranije nisu pojavljivali na našim granicama, poput Burundija, Indije i Kube. Tako je i dalje - u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, Češkoj, Njemačkoj, dodao je.

- Svi su uočili taj problem i zato će odgovor i reakcija Europske unije tu biti vrlo jasna, poručio je Božinović.

Suradnja s Uredom europskog javnog tužitelja

Jučer je potpisana i radna suradnja između Ureda europskog javnog tužitelja i hrvatske policije. Božinović je rekao da ta suradnja prije svega donosi boljitak u pogledu funkcionalne suradnje i rada na istraživanju počinjenih djela.

- To znači da su MUP-ove baze podataka kojima raspolaže dostupne i direktno europskim tužiteljima i njihovim delegiranim tužiteljima u RH, rekao je Božinović.

- Ovo je s jedne strane poboljšanje i ubrzavanje suradnje kad govorimo o kaznenim djelima kojima su zapravo cilj financijski interesi EU-a, a s druge strane jasan signal da Hrvatska vrednuje na pravilan način činjenicu da europski fondovi dolaze i da se njima raspolaže za svekoliki razvoj u Hrvatskoj. To onda podrazumijeva jednu višu razinu i odgovornosti i suradnje na otkrivanju kaznenih djela te prirode, rekao je također ministar.

- To je nešto što je zapravo činjenica u najvećem broju zemalja članica, kao što je činjenica da takvih djela ima posvuda, rekao je, dodajući da prema izvješću Ureda europskog javnog tužitelja Hrvatska tu ni po čemu ne odstupa - dapače.

Raste broj migranata na "balkanskoj ruti"

Jedna od glavnih tema sastanka u Luksemburgu je zaštita vanjskih granica. Prema Frontexu, u prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno je više od 86 tisuća ilegalnih ulazaka na vanjskim granicama Unije sa zapadnim Balkanom, što je povećanje od gotovo 200 posto u odnosu na prošlu godinu. 

Skupina migranata kreće prema Beogradu pa će dalje u Mađarsku. Nadaju se da ih neće napustiti sreća koja ih je pratila na bugarskoj granici. Do rujna ih je ušlo u Srbiju više od 70 tisuća, ali uglavnom su otišli dalje. Za one koji su još tu, u državnim kampovima više nema mjesta.

- Ako nemate novca, nećete prijeći ni jednu granicu. I to je najveći problem, kaže Fida Husein, migrant iz Pakistana. 

U Srbiju dolaze preko Bugarske i Sjeverne Makedonije. Ali iz zemalja poput Indije, Tunisa, Kube i Burundija prelaze granice koristeći bezvizni režim uveden prije nekoliko godina.

- Imamo značajan porast migranata koji dolaze zapadnobalkanskom rutom, među kojima su i oni koji putuju bez viza do partnera sa zapadnog Balkana i tako dolaze u Europsku uniju. To nas, naravno, brine, rekla je Ylva Johansson, povjerenica EU-a za unutarnje poslove.

Nakon kritika iz EU, Beograd je obećao da će uskladiti vizni režim.

- Teško je očekivati da se u potpunosti usuglasimo u tako kratkom razdoblju do kraja godine jer Srbija ima niz takvih aranžmana s desetinama zemalja svijeta koji ne odgovaraju onim politikama i vizama kako to gleda EU, rekao je Radoš Đurović, izvršni direktor Centra za zaštitu i azil.

I u Italiju je u prvih sedam mjeseci ove godine stiglo oko 45% više migranata nego lani. A oni koji su godinama tu uporno dobivaju odbijenice na zahtjeve za azil.

- U ovih 15 godina nisam ukrao ni svijeću. Trudio sam se pristojno živjeti, najbolje što sam mogao, ali nikako nisam uspijevao zbog financijske nestabilnosti, kaže Papa Mamkeur Wade iz Senegala.

Sad kad je napokon dobio boravišnu dozvolu više ne mora raditi na crno, ali s obzirom na to da vrijedi samo do 2024. boji se da mu je nova vlast neće produžiti. U Italiji trenutačno živi oko pola milijuni ljudi bez dokumenata. 

- Godine ksenofobne i rasističke propagande desnice na koju lijevi centar nije bio u stanju odgovoriti izazvale su velike probleme u društvu. Ukrajinskim izbjeglicama je sve lakše jer su plavokosi i plavooki, rekao je Andrea Costa, predsjednik humanitarne udruge "Baobab".

Nova talijanska premijerka Giorgia Meloni pozdravila je Ukrajince kao "prave izbjeglice", smatrajući da vlada treba "iskoristiti trenutak" i protjerati sve "ilegalne migrante".

- Može se lako provesti pomorska blokada dogovorom s libijskim vlastima. Baš kao što je Europa ispregovarala s Erdoganovom Turskom da se za 9 milijardi eura, u koje je i Italija uložila nekoliko stotina milijuna, zaustavi balkanska ruta, rekla je Meloni.

UNHCR primjećuje da se posljednjih godina ukupan broj dolazaka u Europu smanjio na oko 120 tisuća na godinu. Ukrajinaca je, primjerice, od veljače stiglo više od 7,5 milijuna. No mediteranske su rute sve smrtonosnije zbog nedostatka sigurnih koridora i stalnih spasilačkih operacija.

- Zemlje EU u nekom su trenutku odlučile da će nas zemlje ulaska koristiti kao parkiralište za izbjeglice koje žele doći u Europu. Trebalo bi pokazati više solidarnosti, rekao je grčki ministar migracija Notis Mitarachi.

Dio članica se zalaže za dijametralno suprotno rješenje.

- Trebali bismo stvoriti "migrantske zone" ili kako Bruxelles kaže, "hot spotove", izvan EU. Kad bismo promijenili europske zakone, što svesrdno želimo i tražimo, zahtjevi za azil mogli bi se podnositi samo izvan Unije, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.

Iako EU nove migrante ne dočekuje ni spremnija, ni složnija nego ranije, krijumčari i dalje uspješno posluju, a Mediteran uzima danak. Samo u grčkim vodama, prošli su tjedan izgubljena najmanje 22 života.