EEA: Europa je postigla puno, ali ne i dovoljno za zaštitu okoliša

Postignut je značajan napredak u smanjenju emisija stakleničkih plinova i onečišćenja zraka, ali cjelokupno stanje europskog okoliša nije dobro, poručila je Europska agencija za okoliš (EEA) prilikom predstavljanja najnovijeg izvješća.

Ova procjena objavljena je nakon što države članice EU-a na klimatskom summitu UN-a prošlog tjedna nisu uspjele predstaviti formalni plan za daljnje smanjenje stakleničkih plinova do 2035. zbog neslaganja među svojih 27 država članica.

EU se također ne može dogovoriti o ambicioznom prijedlogu Europske komisije o smanjenju emisija do 2040. godine za 90 posto u odnosu na razine iz 1990.

Emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji pale su za 37 posto od 1990., znatno više nego u drugim velikim zemljama zagađivačima poput Kine i Sjedinjenih Država, zahvaljujući smanjenoj upotrebi fosilnih goriva i udvostručenju upotrebe obnovljivih izvora energije od 2005.

Zemlje EU-a moraju "pojačati provedbu politika i dugoročnih mjera za omogućavanje održivosti koje su već dogovorene u okviru Europskog zelenog plana", koji je usvojen tijekom prethodnog mandata Europske komisije, priopćio je EEA.

Prirodne površine na kontinentu i dalje se suočavaju s degradacijom, prekomjernim iskorištavanjem i gubitkom bioraznolikosti, analizira EEA, koja je za svoje izvješće prikupila podatke iz 38 zemalja diljem kontinenta.

Sve oskudniji resurs postaje voda, a prekomjerno se iskorištavaju i zemljane površine.

Oko 81 posto zaštićenih staništa u lošem je ili vrlo lošem stanju, 60 do 70 posto tla je degradirano, a 62 posto vodenih površina nije u povoljnom ekološkom stanju, navodi se u izvješću.

Klimatske promjene pogoršavaju nestašicu vode, ali EEA poručuje da je boljim upravljanjem, tehnološkim inovacijama, ponovnom upotrebom vode i podizanjem javne svijesti moguće uštedjeti i do 40 posto vode u poljoprivredi, vodoopskrbi i energetici.

Učestalost ekstremnih toplinskih valova raste, no samo 21 od 38 zemalja članica EEA-e ima zdravstvene akcijske planove za slučajeve toplinskih valova, napomenula je agencija.

Rastući financijski udari

Ekstremni vremenski i klimatski događaji, poput toplinskih valova, poplava, klizišta i šumskih požara, doveli su do više od 240.000 smrti između 1980. i 2023. u 27 zemalja EU-a.

Financijski troškovi u slučaju takvih događaja sve su veći.

Prosječni godišnji ekonomski gubici bili su 2,5 puta veći između 2020. i 2023. nego u razdoblju od 2010. do 2019. Primjerice, sanacija poplava u Sloveniji 2023. iznosila je 16 posto BDP-a te zemlje.

Stoga je agencija pozvala Europu da prilagodi svoje društvo i gospodarstvo.

Opstanak ljudi ovisi o visokokvalitetnoj prirodi, posebno kada je riječ o prilagodbi klimatskim promjenama, rekla je novinarima na konferenciji Catherine Ganzleben, voditeljica odjela za održive i pravedne tranzicije EEA-e.

Sprječavanje onečišćenja smanjuje broj smrtnih slučajeva i bolesti te njihove štetne posljedice.

Kad je riječ o onečišćenju zraka, broj smrtnih slučajeva povezanih s izloženošću finim česticama značajno se smanjio, smanjivši se za 45 posto između 2005. i 2022.