EK: Hrvatska brzo i ambiciozno provodi NPOO

Hrvatska brzo i ambiciozno provodi Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), a reforme predviđene u prvim etapama implementacije idu vrlo dobro, rečeno je u petak na brifingu Europske komisije (EK).

Predstavnici Komisije od 5. do 7. listopada borave u redovitom radnom posjetu Zagrebu, tijekom kojeg su s predstavnicima Vlade i ministarstava te ostalim nacionalnim dionicima razgovarali o svim aspektima provedbe NPOO-a u Hrvatskoj.

Komisija je 20. rujna od Hrvatske zaprimila drugi zahtjev za isplatu financijske potpore u iznosu od 700 milijuna eura u sklopu Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility - RRF), na kojem se temelji NPOO. Predstavnici EK iskoristili su posjet i kako bi finalizirali procjenu zahtjeva za isplatu te druge tranše.

Također, s predstavnicima Vlade razgovarali su o finaliziranju mjera i reformi, njih 45, koje se moraju provesti do kraja ove godine, a uvjet su za isplatu treće tranše.

Kada je riječ o ukupnoj situaciji vezano za NPOO, Hrvatska je po implementaciji pri vrhu među zemljama članicama EU-a, s obzirom na to da je zahtjev za isplatu druge tranše poslalo još samo nekoliko zemalja, poručili su stručnjaci EK.

Istaknuli su da Hrvatska brzo i ambiciozno provodi NPOO, a da reforme predviđene u prvim etapama implementacije NPOO-a idu vrlo dobro.

Kada je riječ o ulaganjima, potrebno je vrijeme za njihovu pripremu i provedbu. Vezano za to pitanje, također je vidljiv napredak, pri čemu je izazov trenutačna globalna situacija, u smislu poremećaja dobavnih lanaca, nedostatka pojedinih sirovina i rasta cijena.

Podsjetimo, NPOO se financira nepovratnim sredstvima, u iznosu od 5,51 milijardu eura, pri čemu se plaćanja u sklopu RRF-a temelje na uspješnosti i ovise o tome hoće li Hrvatska provesti ulaganja i reforme navedene u NPOO-u.

Drugi zahtjev za plaćanje, za koji Komisija ima rok od dva mjeseca da ga ocijeni, temelji se na 25 ključnih etapa i ciljanih vrijednosti te uključuje novi Zakon o socijalnoj skrbi i osposobljavanje socijalnih stručnjaka, uspostavu instrumenata za jačanje pristupa financiranju za poduzeća i odluku o poticajima za dobrovoljna funkcionalna i stvarna spajanja jedinica lokalne samouprave.

Drugim su zahtjevom obuhvaćene, navode iz Komisije, i važne energetske mjere, kao što su procjena izazova u povećanju primjene obnovljivih izvora energije i donošenje strategije za razvoj vodika.

Kako je nedavno izjavio posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić, isplata druge rate očekuje se do kraja godine, a osim ispunjavanja 25 reformskih pokazatelja na kojima se temelji očekivana druga tranša, Hrvatska je do kraja prošle godine ispunila još 34 mjere koje su bile preduvjet za isplatu prve rate.

Vlada je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) prihvatila potkraj travnja prošle godine. Komisija ga je odobrila u srpnju, a putem njega Hrvatska je lani u rujnu dobila 818 milijuna eura predujma, dok joj je u lipnju 2022. isplaćena prva rata, 700 milijuna eura.

Savić je nedavno istaknuo da bi ukupna vrijednost objavljenih natječaja, poziva, izravnih dodjela i financijskih instrumenata u sklopu NPOO-a do kraja godine trebala dosegnuti 34 milijarde kuna, što čini 70 posto ukupne alokacije za Hrvatsku.