Hrvatska bez makroekonomskih neravnoteža, Komisija poslala preporuke

10:46 / 23.05.2022.

Autor: I.Z./HRT/Hina

Europska komisija

Europska komisija

Foto: Ilustarcija / Shutterstock

Hrvatska prvi put otkako je članica Europske unije - više nije u skupini država s makroekonomskim neravnotežama. Europska komisija objavila je da je dug znatno smanjen i pokazuje tendenciju daljnjeg smanjivanja, što je pozitivan signal za ulazak u eurozonu. Zbog nesigurnosti izazvane ratom u Ukrajini, Komisija je prije procijenila da će hrvatsko gospodarstvo rasti po stopi od 3,4 posto, zaposlenost za 1,5, a inflacija će, biti malo viša od 6 posto, što je unutar europskog prosjeka.

Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža nakon što su proteklih godina omjeri duga znatno pali i nastavljaju snažno padati, objavila je danas Europska komisija. U okviru proljetnog paketa Europskog semestra objavila rezultate dubinske analize makroekonomske situacije u 12 zemalja članica EU-a u kojima su ranije postojale makroekonomske neravnoteže. Od 12 država članica, samo za dvije, Hrvatsku i Irsku, utvrđeno je da više nemaju makroekonomske neravnoteže.

U prethodnoj analizi koju je Komisija objavila prošle godine, utvrđeno je da je devet od tih 12 zemalja imalo makroekonomske neravnoteže: Hrvatska, Francuska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Švedska, a preostale tri Cipar, Grčka i Italija imale su prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Irska i Hrvatska više nemaju neravnoteže, navodi Komisija, ističući da su u obje zemlje omjeri duga proteklih godina znatno pali i nastavljaju snažno padati. Kod ostalih 10 zemalja makroekonomska situacija je ostala nepromijenjena.

Tri Komisijine preporuke za Hrvatsku  

Povećati javne investicije u zelenu i digitalnu tranziciju i energetsku sigurnost i provoditi opreznu fiskalnu politiku, dio je preporuka koje je Europska komisija uputila Hrvatskoj. 

U prvoj preporuci Komisija preporučuje povećanje javnih investicija u zelenu i digitalnu tranziciju i energetsku sigurnost, korištenjem sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornosti, iz RePowerEu-a i drugih europskih fondova.

U drugoj preporuci traži se provedba Nacionalnog plana za oporavak i otpornost sukladno zacrtanim etapama i ciljevima. Također se od Hrvatske traži da preda programske dokumente za kohezijsku politiku za razdoblje 2021.-2027. kako bi se dovršili pregovori s Komisijom i započelo s njihovom provedbom.

U trećoj preporuci traži se diversifikacija i smanjenje uvoza fosilnih goriva, ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije, posebice vjetar, sunce i geotermalne izvore. To uključuje i pojednostavljenje administrativnih postupaka i izdavanje dozvola za male energetske projekte. Preporučuje se nadogradnja sustava za prijenos i distribuciju električne energije te ulaganje u skladištenje električne energije. Također se preporučuje ubrzavanje smanjenja potražnje za energijom poboljšanjem energetske efikasnosti, uglavnom u stambenim zgradama te u smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima za grijanje i promet.

Plenković: Izvrsno postignuće

Izlazak Hrvatske iz makroekonomske neravnoteže komentirao je predsjednik Vlade Andrej Plenković. Iz Gospića gdje je sudjelovao na svečanom obilježavanju dana Ličko - senjske županije poručio je da je Hrvatska opstala i izdržala velike ekomoske krize te da ćemo u budućnosti, zbog globalne krize koju je izazvao rat u Ukrajini, raditi još više i intenzivnije. 

- To je jedno od izvrsnih postignuća. Kad smo krenuli bili smo u proceduri prekomjernog proračunskog manjka, prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i dvije stepenice ispod investicijskog rejtinga. Sve smo te trendove preokrenuli, opstali u vremenu neviđenih kriza i sada nalazimo rješenja za ublažavanje posljedica energetske krize, poručio je premijer. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!