EK: kontrole unutar Schengena samo kao krajnja mjera

Granične kontrole unutar šengenskog prostora moraju biti iznimke, moraju biti vremenski ograničene i moraju se koristiti samo kao mjera u krajnjem slučaju, izjavila je glasnogovornica Komisije Anitta Hipper.

- Naša je pozicija vrlo jasna: granične kontrole unutar šengenskog prostora moraju ostati iznimka, moraju biti strogo vremenski ograničene i koristiti se kao mjera u slučaju krajnje potrebe, odgovorila je glasnogovornica Hipper na novinarsko pitanje o najavi Austrije da će za daljnjih šest mjeseci produljiti granične kontrole na svojim granicama sa Slovenijom i Mađarskom.

Sadašnja austrijska odluka o graničnim kontrolama vrijedi do 11. svibnja, a ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner najavio je da će obavijestiti Komisiju o namjeri produljenja te mjere za još šest mjeseci, a kao razlog naveo je borbu protiv ilegalnih migracija.

Glasnogovornica Hipper rekla je da Komisija još nije primila obavijest Austrije i da će ocjenu te konkretne obavijesti moći dati nakon što je prouči.

Austrija namjerava zadržati granične kontrole unatoč odluci Suda EU-a da je to nespojivo sa šengenskim zakonikom.  

Sud EU-a je u travnju prošle godine presudio da Austrija po tom pitanju krši pravila EU-a.

Prvi put uvedene granice 2015. 

Austrija je prvi put uvela granične kontrole sa Slovenijom i Mađarskom 2015. godine na vrhuncu migrantske krize i od tada je tu mjeru produžavala svakih šest mjeseci.

Sud EU-a presudio je u korist jednog slovenskog državljanina koji je 2019. godine odbio dati putovnicu na uvid pri ulasku u Austriju.

Sud EU-a presudio je u travnju prošle godine da država članica EU-a može obnoviti mjeru tek nakon isteka šestomjesečnog razdoblja kada se suoči s novom ozbiljnom prijetnjom koja utječe na njezinu javnu politiku ili unutarnju sigurnost, a koja se razlikuje od prijetnje koja je prvobitno identificirana.

 Austrija je i za zadnje produljenje iz studenoga prošle godine navela kao razlog borbu protiv ilegalnih migracija.