EK kreće prema "vojnom Schengenu" i preobrazbi obrambene industrije

Europska komisija predstavila je novi paket za vojnu mobilnost kojim želi ubrzati, pojednostavniti i osigurati kretanje postrojbi, opreme i vojnog materijala diljem Europe, uz istodobno jačanje obrambene industrije Planom preobrazbe obrambene industrije EU-a.

Ključni cilj je stvaranje "vojnog Schengena" do 2027., što bi omogućilo brža i učinkovitija premještanja snaga u uvjetima povećanih sigurnosnih izazova.

Paket za vojnu mobilnost uvodi prva usklađena pravila na razini EU-a za prekogranična vojna kretanja, uključujući najdulji rok obrade zahtjeva od tri dana te pojednostavljene carinske postupke. Uspostavlja se i novi Europski sustav za pojačani odgovor na vojnu mobilnost (EMERS), koji će omogućiti ubrzane procedure i prioritetni pristup prometnoj infrastrukturi za snage EU-a ili NATO-a u hitnim situacijama.

Komisija najavljuje i široka ulaganja u jačanje otpornosti strateške infrastrukture, uključujući kibernetičku sigurnost, energetsku sigurnost i standarde dvojne namjene na ključnim prometnim koridorima.

- Obrambena spremnost u osnovi ovisi o tome možete li svoje tenkove i trupe dovesti tamo gdje su vam i kada su vam potrebni. Danas predlažemo sustav za hitne situacije za prekogranični transport vojske i inicijativu za udruživanje transportnih kapaciteta država članica kako bi se olakšalo kretanje trupa diljem Europe, izjavila je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas.

Paket predviđa i mehanizme za udruživanje i dijeljenje kapaciteta među državama članicama, kao i razvoj digitalnog informacijskog sustava za vojnu mobilnost. Novi okvir upravljanja uključuje osnivanje skupine za promet vojne mobilnosti te nacionalne koordinatore u svakoj državi članici.

Istodobno s ovim mjerama, Komisija je predstavila Plan preobrazbe obrambene industrije EU-a, usmjeren na poticanje disruptivnih inovacija i jačanje europske tehnološke autonomije. Plan se fokusira na četiri prioriteta: povećanje ulaganja u obrambena poduzeća, ubrzavanje razvoja naprednih tehnologija, širenje pristupa vojnim sposobnostima te razvoj stručnih vještina potrebnih za održavanje tehnološke prednosti Europe.

U sljedećem sedmogodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine Komisija je predložila 17,65 milijardi eura za prometnu infrastrukturu dvojne namjene u okviru Instrument za povezivanje Europe (CEF).Povjerenik za promet Apostolos Tzitzikostas rekao je da će poboljšanje vojne mobilnosti u Europskoj uniji zahtijevati investicije od oko 100 milijardi eura.

Tsikikostas je rekao da je Komisija zajedno s državama članicama i NATO-om, identificirala više od 500 infrastrukturnih projekata koji bi omogućili lakše i brže kretanje vojne opreme i vojnika duž četiri prioritetna koridora diljem EU. Vijeće EU-a usvojilo je u ožujku ove godine odluku o četiri prioritetna multimodalna koridora za vojnu mobilnost, osmišljena za olakšavanje velikih vojnih kretanja u kratkom roku.

Tsikikostas nije želio otkriti detalje tih projekata jer je riječ o povjerljivim podacima. Dodao je da je u većini slučajeva riječ o nadogradnji postojeće infrastrukture za takozvanu dvojnu namjenu. "To znači proširenje tunela, jačanje mostova, jačanje željezničkih tračnica, kao i povećanje kapaciteta luka i zračnih luka", rekao je.

Učenje iz ukrajinskog iskustva

Komisija ističe da je ruska agresija na Ukrajinu ubrzala razvoj vojnih tehnologija poput umjetne inteligencije, kvantnih sustava, bespilotnih letjelica i svemirskih platformi, a novi tržišni akteri – od start-upova do inovativnih malih i srednjih poduzeća – mijenjaju europski obrambeni ekosustav. EU stoga želi ubrzati modernizaciju i osigurati otpornost svojih obrambenih kapaciteta učenjem iz ukrajinskog iskustva.

Nova Uredba o vojnoj mobilnosti upućuje se Vijeću i Europskom parlamentu na razmatranje i donošenje u redovitom zakonodavnom postupku, dok Komisija najavljuje da odmah počinje provoditi mjere iz industrijskog plana. Oba dokumenta dio su šireg paketa predstavljenog u Bijeloj knjizi o europskoj obrani i planu ReArm Europe/Readiness 2030., kojima je cilj povećati ulaganja i spremnost europskih oružanih snaga u sljedećem desetljeću.