EK: Ove godine u Europi izgorjelo 700 tisuća hektara

U Europskoj uniji 2026. je izgorjelo 700 tisuća hektara, a šesnaest država imalo je iznadprosječne požare, rekla je u utorak povjerenica Europske komisije Hadja Lahbib, najavljujući nove mjere tog tijela u borbi protiv šumskih požara.

Nakon najtoplijeg ljeta otkako su počela službena mjerenja Europski parlament u utorak je raspravljao o 'lekcijama od ljeta 2026.'. 

Povjerenica za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama rekla je kako je u ljeto 2026. izgorjelo 700 tisuća hektara teritorija, da je u 16 članica ove godine izgorjela površina iznad prosjeka. 

Šteta od toplinskih valova, suša i požara u EU-u ove godine već iznosi 28,3 milijardi eura, naglasila je Lahbib, dodajući da je pod najvećim pritiskom poljoprivreda. 

EU je ovo ljeto odgovorio na svih deset poziva za pomoć unutar, te dva izvan Europe 40 puta sa zračnim snagama i 18 timova na terenu s 777 vatrogasca iz 14 europskih zemalja, kazala je. 

EU u ovom trenutku na raspolaganju ima 18 zrakoplova i pet helikoptera, od kojih je jedan po prvi put u potpunosti financiran europskim novcem, rekla je belgijska političarka. 

Najavila je da EU ide prema europskim vatrogascima. Europska komisija na svojim stranicama pak najavljuje uspostavljanje vatrogasnog centra na Cipru koji će biti na raspolaganju za mediteransko područje, sa šest kanadera i poligonima za obuku vatrogasaca. 

EU u borbi protiv požara pomaže i putem Europskog informacijskog sustava za šumske požare (EFFIS) koji uz pomoć satelitskih snimki i dronova daje predviđanja o nadolazećim opasnostima te uživo prati širenje požara, naglasila je. 

Hrvatska zastupnica Željana Zovko, potpredsjednica Međugrupe za otpornost, upravljanje katastrofama i civilnu zaštitu, uoči rasprave naglasila je da EU mora napraviti daljnji iskorak od reagiranja nakon katastrofe prema sustavu koji se temelji na prevenciji, pripravnosti i brzom raspoređivanju zajedničkih kapaciteta. 

Za Zovko su ovogodišnji požari u Hrvatskoj, od velikog požara na području Omiša i Lokve Rogoznice do aktualnog požara na Braču, konkretan pokazatelj zašto civilna zaštita mora biti sastavni dio ukupne europske sigurnosti i otpornosti, priopćio je njezin ured. 

Plenarna rasprava odvija se paralelno s radom na novoj reformi Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, za koji se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru predviđa gotovo 11 milijardi eura, naglašava se u priopćenju. 

Zovko je podržala snažnije povezivanje vatrogasnih zajednica na europskoj razini te pozdravila osnivanje Europske udruge vatrogasaca (EFFIS) u Berlinu kao važan korak prema strukturiranijem zastupanju interesa vatrogasnih službi i boljoj razmjeni iskustava među državama članicama. Vatrogasci su prvi na terenu kada je sustav stavljen na najveći test. Zato europsku politiku civilne zaštite ne možemo graditi samo u institucijama. Iskustvo hrvatskih vatrogasaca, posebno nakon požara kakve smo vidjeli ovog ljeta, mora biti dio europskih odluka o tome kakve kapacitete trebamo, gdje ih trebamo imati i koliko ih brzo možemo staviti u funkciju, rekla je Zovko.