EK: Ovom brzinom EU će rodnu ravnopravnost postići tek za 60 godina

Trenutnim napretkom rodna ravnopravnost će se u svijetu postići tek za 134, a u Europskoj uniji za više od 60 godina, rekla je u srijedu povjerenica Europske komisije Roxana Minzatu predstavljajući u Europskom parlamentu EU-ov Plan za prava žena. 

Minzatu, potpredsjednica EK-a i povjerenica za vještine, obrazovanje, kvalitetne poslove i socijalna prava, na plenarnoj sjednici Parlamenta u Strasbourgu upozorila je da je rodna ravnopravnost desetljećima, ako ne i stoljećima daleko. 

- Trenutačnom brzinom čekat ćemo do 2158., još 134 godine, kako bi postigli punu rodnu ravnopravnost na svjetskoj razini, podaci su Svjetskog ekonomskog foruma. Unutar Europske unije trebat će nam više od 60 godina, rekla je Rumunjka. 

EU je stoga temu ovogodišnjeg Dana žena, obilježenog 8. ožujka, naslovio 'ubrzajmo djelovanje', a povjerenica je tom prigodom predstavila Komisijin plan za ženska prava.

Minzatu je kazala kako je jedna od tri žene u svijetu žrtva nasilja te da se stoga moraju iskorijeniti svi nasilni činovi protiv njih, uključujući femicid, obiteljsko nasilje, prisilnu kontrolu, cyber nasilje, seksualno uznemiravanje i iskorištavanje. 

Prioritet Komisije je i rad na ženskom zdravlju koje se dovoljno ne istražuje. Komisija stoga u svom Planu za žene predlaže usredotočenost na žensko zdravlje unutar kompetencija država članica, a uključuje i pristup seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, rekla je povjerenica. 

- Predstoji još puno rada i na postizanju jednakosti u zaposlenju i plaćama, upozorila je Minzatu.

Moramo ukloniti razlike u plaćama i mirovinama između spolova kako bismo promovirali jednake mogućnosti zapošljavanja i financijske mogućnosti za žene. Žene u Europi trebaju biti ekonomski neovisne i imati jednake mogućnosti kao i muškarci, zaključila je povjerenica, pozvavši i na jednaku političku participaciju žena na svim razinama političke moći.

O ekonomskoj neovisnosti žena u raspravi je govorila i hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP). 

Za svaki euro koji zaradi muškarac, žena zaradi 0,87 eura. U Europskom parlamentu trenutno je oko 40 posto žena, ali među liderima političkih grupacija i predsjednicima vlada ta je brojka puno manja, upozorila je hrvatska zastupnica, pa napomenula da prepreke poput rodnog jaza u plaćama, 'staklenog stropa' i neplaćenog kućanskog rada i dalje ograničavaju žene.

Ključnima u eliminiraju tih prepreka Glavak smatra politike koje podržavaju pristup kvalitetnom obrazovanju, poduzetništvu i financijskim resursima te omogućuju bolju ravnotežu između privatnog i poslovnog života. 

Hrvatska zastupnica poručila je i da je ključno raditi na promjeni društvenih stavova te borbi protiv stereotipa koji žene vide kao manje sposobne za liderske pozicije. 

Njezina stranačka kolegica Nikolina Brnjac upozorila je da u vrijeme dok nisu iskorijenjeni ni stariji oblici nasilja nažalost svjedočimo novima. 

Posljednje godišnje izvješće o ravnopravnosti spolova ukazuje kako je nasilje nad ženama na internetu postalo sveprisutno. Od 2023. godine 97 posto online prijava seksualnog zlostavljanja djece na internetu odnosilo se na seksualno zlostavljanje djevojaka i djevojčica, rekla je Brnjac na plenarnoj sjednici. 

Zastupnik socijalista i demokrata Marko Vešligaj, potpredsjednik odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM), pohvalio je Komisijin Plan za ženska prava, ali upozorio da je on samo iscrtavanje svojevrsne vizije i da nam tek pravi posao predstoji u novoj strategiji rodne ravnopravnosti. 

Ta strategija mora uključivati konkretne obaveze i prijedloge, ali je ključno da ju prate vrlo konkretna financijska sredstva. 

- Tražit ćemo zasebnu i jasnu proračunsku liniju za ostvarivanje svih prioriteta u području rodne ravnopravnosti jer u vremenima kakva su danas, prepuna nestabilnosti i usmjeravanja sredstava prema obrani i sigurnosti, važno je naglasiti da je rodna ravnopravnost jedan od temeljnih uvjeta za društvenu sigurnosti i napredak, zaključio je. 

EU bez jasne političke odgovornosti za zdravlje žena

Povodom Međunarodnog dana žena prošlog je tjedna u Europskom parlamentu hrvatska eurozastupnica Romana Jerković Kraljić (SDP, S&D), u suradnji s Europskom organizacijom za rak, organizirala konferenciju 12 milijuna razloga zašto. Konferencija je bila posvećena pravima žena oboljelih od raka, a posebna pažnja posvećena je pravima na pristup cijepljenju protiv HPV-a, probir i rano otkrivanje raka, pristup liječenju plodnosti, radnim pravima i priznavanju statusa njegovateljice, te pravu ženskog osoblja u onkološkoj skrbi na ravnopravan status.

Jerković Kraljić tom prigodom kritizirala izostanak jasne političke odgovornosti Komisije kada se radi o zdravlju žena.

- U prosincu sam postavila pitanje povjerenici za ravnopravnost, Hadji Lahbib, o planovima za donošenje posebne strategije za zdravlje žena koju neke države članice već imaju. Njezin odgovor bio je razočaravajući, rekla mi je da ona nije povjerenica za zdravstvo. No, upravo je ona preuzela nadležnost nad rodnim aspektima zdravstvenih politika. Strahujem da ćemo zapeti u birokratskoj blokadi u kojoj nitko neće preuzeti odgovornost, a to je neprihvatljivo. Trebamo sveobuhvatnu strategiju za zdravlje žena na razini Europske unije, a onda ta ista Europska unija mora preuzeti odgovornost za njenu provedbu, istaknula je Jerković Kraljić.

Gošće iz zemalja sukobima 

U EP-u su povodom Dana žena gostovale gošće iz Bjelorusije i Ukrajine, Svjetlana Tihanovska, Palina Šarenda-Panasiuk, Lenije Umerova i Tata Kepler, obrativši se europarlamentarcima. 

Čelnica bjeloruske oporbe zahvalila je EU-u na potpori otporu Bjelorusa diktatoru Aleksandru Lukašenku. 

- Za bjeloruske žene Međunarodni dan žena nije bio slavlje, već borba za mir, pravdu i demokraciju, rekla je Tihanovska, pa naglasila kako se treba nastaviti boriti za oslobađanje više od 1200 političkih zatvorenika, među kojima je 155 žena. 

Palina Šarenda-Panasiuk, bjeloruska oporbena aktivistica i bivša politička zatvorenica, pozvala je EU da izvrši pritisak na bjeloruski režim da oslobodi tisuće političkih zatvorenika te da se bjeloruski režim politički i ekonomski izolira. 

Lenije Umerova, ukrajinska i krimsko-tatarska aktivistica, ispričala je svoje gotovo dvogodišnje zatvorske kazne u Rusiji nakon što su je otele ruske sigurnosne snage dok je pokušavala posjetiti svog bolesnog oca na Krimu. Opisala je nepravde s kojima se suočavala, uključujući fizičko i psihičko zlostavljanje, ispitivanja i samicu. 

Tata Kepler, ukrajinska volonterka u vojnoj medicinskoj službi, podijelila je pak svoje iskustvo podrške žrtvama rata, uključujući one pogođene seksualnim nasiljem. Opisala je svoje napore da pomogne civilima na oslobođenim teritorijima, naglašavajući duboki utjecaj rata na ukrajinske žene i djecu.