20:49 / 15.12.2020.

Autor: M.M./Hina

Besplatni roaming do 2032. godine?

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Borna Filić / PIXSELL

Europska komisija objavila je prijedloge dalekosežnih pravila kojima namjerava uvesti red u digitalni svijet.
Europska komisija objavila je prijedloge dalekosežnih pravila kojima namjerava uvesti red u digitalni svijet, uključujući društvene mreže, internetsku trgovinu i druge internetske platforme.

Komisija je predložila dvije uredbe - zakon o digitalnim uslugama i zakon o digitalnim tržištima, u kojima se predviđa niz obveza i zabrana te sankcije koje bi trebale poslužiti za odvraćanje velikih internetskih aktera koji zloupotrebljavaju svoj položaj.

- Ova dva prijedloga imaju jednu svrhu: osigurati da mi, kao korisnici, imamo pristup širokom izboru proizvoda i usluga na internetu. I da se poduzeća koja posluju u Europi mogu slobodno i pošteno natjecati 'online' kao što to rade 'offline', izjavila je izvršna potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager.

Novim pravilima, između ostaloga će se zabraniti nepošteni uvjeti koje nameću platforme koje su postale ili za koje se očekuje da će postati nadzornici pristupa jedinstvenom tržištu.

- Današnjim prijedlozima ustrojavamo digitalni prostor za sljedećih nekoliko desetljeća. Usklađenim pravilima, ex ante obvezama, boljim nadzorom, brzom provedbom i odvraćajućim sankcijama svima koji nude i upotrebljavaju digitalne usluge u Europi zajamčit ćemo dostupnost svih prednosti koje donose sigurnost, pouzdanost, inovacije i poslovne prilike, izjavio je povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.

Do sada se Komisija borila protiv dominantne pozicije internetskih divova poput Googlea, Facebooka ili Amazona tužbama za kršenje pravila tržišnog natjecanja. No to se pokazalo prilično neučinkovitim, u prvom redu jer to znači da se reagira kada je prekršaj već učinjen, a osim toga ti postupci traju vrlo dugo.

S novim pravilima potpuno se mijenja pristup, želi se djelovati i prije nego što se utvrde nepravilnosti.

Digitalna sfera je prilično neregulirano područje, koje mnogi uspoređuju s "divljim zapadom".

Izvršna potpredsjednica Vestager uspoređuje ova pravila za digitalni svijet s učinkom svojedobnog uvođenja semafora u cestovnom prometu.

Internetske platforme donijele su brojne prednosti, ali se istodobno koriste  za širenje nezakonitog sadržaja ili za prodaju nezakonite robe ili usluga na internetu.

Prema prijedlogu zakona o digitalnim uslugama, pružatelji digitalnih usluga imat će niz novih obveza, sukladno njihovoj veličini i dosegu na tržištu.

Pojavili su se neki vrlo veliki akteri, koji su postali vrlo moćni i koje nitko ne nadzire. Takve velike internetske platforme, koje koristi više od 10 posto stanovništva EU-a, 45 milijuna korisnika, smatrat će se sistemskim platformama za koje će vrijediti posebna pravila.

Zakonom o digitalnim tržištima namjeravaju se ukloniti negativne posljedice koje proizlaze iz određenog ponašanja platformi koje djeluju kao digitalni nadzornici pristupa digitalnom tržištu. Riječ je o platformama koje imaju znatan utjecaj na unutarnje tržište, koje poslovnim korisnicima služe kao važna točka pristupa klijentima te koje imaju, ili se može predvidjeti da će imati, čvrst i trajan položaj na tržištu.

Takve se platforme zbog svoje tržišne moći mogu naći u poziciji da djeluju kao privatni regulatori te da postanu uska grla između poduzeća i potrošača. Primjerice, zbog toga je Komisija nedavno optužila Amazon da narušava pravila ravnopravnog natjecanja na tržištu internetske maloprodaje i otvorila istragu o sumnjama da taj internetski div koristi podatke neovisnih trgovaca koje ugošćava na svojoj platformi kako bi im uspješnije konkurirao.

Zakon o digitalnim tržištima primjenjivat će se samo na najveće pružatelje osnovnih platformskih usluga najpodložnijih nepoštenom postupanju, npr. tražilica, društvenih mreža i internetskih posredničkih usluga, koji ispunjavaju objektivne zakonodavne kriterije za status nadzornika pristupa. Definiciji "nadzornika pristupa" odgovaraju američki digitalni divovi Facebook, Apple, Microsoft, Google, Amazon.

Prijedlog zakona između ostaloga predviđa uvođenje sankcija za neispunjavanje obveza, uključujući mogućnost novčanih kazni u iznosu do 10 posto ukupnog prometa nadzornika pristupa na svjetskoj razini, kako bi se zajamčila učinkovitost novih pravila.

Za opetovane prekršitelje te sankcije mogu obuhvaćati i obvezu poduzimanja strukturnih mjera, pa čak i moguću prodaju određenih poduzeća, ako se pridržavanje propisa ne može osigurati nijednom drugom jednako učinkovitom alternativnom mjerom.

Također će se zabraniti nepoštena praksa kojom se korisnicima onemogućava da deinstaliraju aplikacije na uređaju koje je proizvođač prethodno instalirao.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!