EP usvojio izvješće o utjecaju društvenih medija na mlade

Nakon današnjeg glasanja u Europskom parlamentu o izvješću o utjecaju društvenih mreža na mlade, za koje je kao izvjestiteljica EPP-a bila zadužena zastupnica Sunčana Glavak, Klub zastupnika EPP-a poziva na snažnije zaštitne postavke za maloljetnike, ograničavanje dizajna koji potiče ovisnost te veću odgovornost digitalnih platformi, priopćio je ured zastupnice u četvrtak.

Od djece se ne može očekivati da se sama zaštite od internetskih platformi osmišljenih kako bi privukle i što dulje zadržale njihovu pozornost. Automatska reprodukcija, beskonačno pomicanje sadržaja i stalne obavijesti nisu neutralne funkcije osmišljene su kako bi korisnika što dulje zadržale na platformi. Kada je riječ o maloljetnicima, sigurnost i privatnost moraju biti ugrađene u proizvod od samog početka, izjavila je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.

Mjere koje je Europski parlament podržao uključuju isključivanje automatske reprodukcije za maloljetnike, ograničavanje beskonačnog pomicanja i broja obavijesti, mogućnost vraćanja personaliziranog sadržaja na početne postavke te primjenu najviših postavki privatnosti. Poseban naglasak stavljen je i na zaštitu djece od profiliranja i ciljanog oglašavanja.

- Roditelji imaju važnu ulogu, ali zaštita djece ne može ovisiti samo o tome koliko dobro pojedina obitelj poznaje digitalne platforme. Istodobno, djeci moramo dati znanje i vještine za razumijevanje digitalnog svijeta u kojem odrastaju. Zato su važni i medijska pismenost, škole i razvijanje zdravijih digitalnih navika, naglasila je Glavak.

Europa pritom ne kreće od nule. Klub zastupnika EPP-a smatra kako se postojeća pravila, prije svega Akt o digitalnim uslugama, moraju dosljedno provoditi, dok nova pravila trebaju popuniti konkretne praznine, osobito u području dizajna koji potiče ovisnost, zaštite maloljetnika i odgovornosti platformi, bez nepotrebnog udvostručavanja postojećeg zakonodavstva.

Cilj je da sigurnost djece ne bude dodatna opcija koju korisnik mora sam uključiti, nego početna postavka digitalnog proizvoda, stoji u priopćenju.

EK predlaže zabranu pristupa društvenim mrežama djeci mlađoj od 13 godina

Europska komisija uputila je u četvrtak u zakonodavni postupak prijedlog kojim se djeci mlađoj od 13 godina zabranjuje pristup društvenim mrežama, a tek s 15 godina mogla bi otvoriti vlastite račune na platformama.

- Godinama su platforme negirale štetu koju su stvorile. Pokušale su izbjeći pravila i postavljati ih kako su htjele. To mijenjamo ovim zakonom. Umjesto da vlasti moraju dokazivati štetu nakon što se nešto dogodi, najveće platforme morat će unaprijed poslati detaljne planove vezane za sigurnost djece, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica EK.

Prema tom prijedlogu djeca bi mogla otvoriti autonomne račune na uslugama društvenih mreža tek od 15. godine. Djeca između 13 i 15 godina mogla bi imati miniračune pod nadzorom roditelja i skrbnika, što bi im omogućilo pristup društvenim mrežama i platformama za dijeljenje videa primjerenim njihovoj dobi. Usluge dostupne na miniračunima moraju biti osmišljene uz zaštitne mjere, poput ograničenih društvenih kontakata i ograničenog vremena provedenog pred ekranom do najviše jednog sata dnevno.

Djeca u dobi od 3 do 13 godina ne bi mogla imati pristup društvenim mrežama, ali bi mogla pristupati posebno osmišljenim uslugama za dijeljenje videozapisa prilagođenima njima putem računa kojima upravljaju njihovi skrbnici. Platforme bi morale roditeljima ili skrbnicima ponuditi jednostavan alat za ograničavanje upotrebe uređaja odrasle osobe isključivo na takve usluge prilagođene djeci kada se uređaj prepušta djeci, te za ograničavanje vremena provedenog na uređaju na najviše jedan sat dnevno.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da djeca u Europi provode u prosjeku od 4 do 6 sati dnevno pred ekranima, a ona koja su se počela koristiti društvenim mrežama prije svoje 10. godine, pred ekranima su još više, od 7 do 8 sati dnevno.

Previše djece prerano dolazi u dodir s internetskim svijetom. Nisu spremna snalaziti se u okružju u kojem vas zlostavljanje može pratiti sve do kuće i u kojem svaka pogreška može ostati trajno zabilježena, a djetinjstvo i pubertet upravo su vrijeme za pogreške, za učenje na pogreškama i napredovanje, izjavila je von der Leyen.

Istaknula je da postoji mnoštvo dokaza o šteti koju društvene mreže nanose mozgu i osobnosti u razvoju. Svi znamo za te posljedice: nedostatak sna, depresija, tjeskoba, samoozljeđivanje, ovisničko ponašanje i, nažalost, samoubojstvo. Roditelji se ne mogu natjecati s algoritmima niti ih mogu pratiti, a to se od njih ne bi trebalo ni očekivati, kaže predsjednica Komisije. Prijedlog zakona nameće niz obveza za društvene mreže, servise za dijeljenje videozapisa, internetske videoigre i AI chatbotove koji nude usluge djeci mlađoj od 18 godina. To uključuje zabranu značajki koje izazivaju ovisnost, zabranu beskonačnog skrolanja. Profili za maloljetnike morali bi biti s isključenom geolokacijom i bez pristupa kameri i mikrofonu. 

Platforme bi se trebale koristiti aplikacijom EU-a za provjeru dobi, koja ne zadržava identifikacijske dokumente ili biometrijske podatke, čime se zadovoljavaju najviše mjere zaštite privatnosti, kaže Komisija.

Pružatelji usluga društvenih medija i platformi za dijeljenje videa morat će provjeravati dob kada korisnik otvori novi račun. Kod postojećih računa, pružatelji usluga moraju procijeniti dob korisnika na temelju relevantnih pokazatelja poput datuma stvaranja računa, podataka o kreditnoj kartici.

Pružatelji vrlo velikih internetskih platformi morat će unaprijed dokazati da su njihove usluge sigurne po dizajnu.