EK: BiH uvjetna preporuka, Ukrajini i Moldaviji bezuvjetna

Europska komisija preporučila je članicama Europske unije da započnu pristupne pregovore o članstvu Ukrajine i Moldavije, i to bezuvjetno, dok se s Bosnom i Hercegovinom početak pregovora uvjetuje - kada zemlja dostigne potrebni stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.

Dopisnica HTV-a iz Bruxellesa Jasna Paro izvijestila je o tome čime Komisija uvjetuje početak pregovora s BiH. 

- Kao i uvijek, Komisija to uvjetuje ispunjavanjem reformi koje je već godinama traži. Znamo za 14 uvjeta koje je Bruxelles prije osam godina postavio. Ti uvjeti ili još uvijek nisu ispunjeni ili su djelomično u nekoj početnoj fazi ispunjavanja. Od BiH se očekuje da što prije provede ustavnu izbornu reformu kako bi se ustav BiH uskladio s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu s presudom Sejdić-Finci. Traže se dubinske ekonomske reforme, rekla je. 

Ocjena u pet ključnih područja 1 od 5

- Što se tiče ključnih političkih kriterija u pet ključnih područja, to je reforma javne administracije, funkcioniranje pravosuđa, suzbijanje korupcije, suzbijanje organiziranog kriminala i sloboda govora. U tim područjima zapravo je napredak nedovoljan. Ocijenjen je s ocjenom 1 od 5. To nije dovoljno za otvaranje pregovora. BiH bi u tih pet ključnih područja trebalapokazati barem umjerenu i dobru pripremljenost, što sada nije slučaj, kazala je o izvješću koje se tiče BiH. 

Dodala je da se u tom dokumentu, najvećem do sada, vrlo preciznom na 149 stranica, navode i neke pozitivne stvari.

- Od BiH se ne očekuje da do trećeg mjeseca, kada će Komisija ponovno iznijeti izvješća, ispuniti sve te kriterije, već da  poveća stupanj usklađenosti s onim ključnim kriterijima za članstvo u EU, rekla je.

Istaknula je da Komisija u Izvješću na više mjesta Komisija izražava i zabrinutost zbog protuustavnih, i secesionističkih mjera koje provodi Republika Srpska, koje nisu samo antieuropske, već u ovom trenutku vuku BiH nazad. 

- I na kraju, predsjednica Komisije pozvala je svih deset država koje su obuhvaćene ovim izvješćem, dakle i BiH, da iskoriste ovaj povijesni trenutak, da ubrzaju reformu jer EU nikada prije nije bila toliko otvorena proširenju, a posebno je BiH poručila da su joj vrata za otvaranje pregovora otvorena, izvijestila je Jasna Paro.

Komisija je uz to preporučila da se Gruziji odobri kandidatski status.

Iduće izvješće o napretku te četiri zemlje bit će najkasnije u ožujku 2024.

Danas je povijesni dan jer Komisija preporučuje Vijeću (državama članicama) otvatranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, predstavljajući godišnje izvješće o napretku zemalja aspirantica za članstvo.

- Komisija također preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom kada postigne potrebni stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo, dodala je.

Odluku o tim preporukama donijet će čelnici država članica EU-a na svom samitu sredinom prosinca. Za to je potrebna suglasnost svih članica.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, Von der Leyen je rekla da Komisija prepoznaje neke pozitivne političke i pravne korake, poput formiranja Vijeća ministara u siječnju ove godine te da ima napretka u borbi protiv organiziranog kriminala i pranja novca.

S druge strane, također bilježimo sa zabrinutošću razne neustavne zakone koje su usvojili predstavnici Republike Srpske, rekla je Von der Leyen.

- Otvorili smo širom vrata i pozivamo Bosnu i Hercegovinu da kroz njih prođe. Za to je naravno potrebno pokazati rezultate, ali vrata su širom otvorena za pristupne pregovore, rekla je von der Leyen.

Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije vjeruje da će BiH uspjeti ispuniti uvjete do ožujka. 

- Mislim da su to otvorena vrata Bosni i Hercegovini za početak pregovora, naravno da treba ispuniti onih 14 uvjeta, oni rade na tome, trenutno rade na osam. Nadam se da će uspjeti do ožujka i da će dobiti ono realno otvaranje pregovaračkog procesa i da će se sve tri strane u BiH, ako ih tako mogu nazvati, konačno dogovoriti, izjavila je potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju.

U BiH oprečne reakcije, od pesimizma do optimizma

Odluka Europske komisije da odgodi donošenje preporuke o otvaranju pregovora o članstvu s Bosnom i Hercegovinom dok ona ne ostvari napredak u dosezanju kriterija na kojima inzistira Unija dočekana je u BiH uz različite reakcije - od optimizma zbog minimalnog napretka do razočarenja zbog blokada.

- Ništa od pomaka za sada, piše čitani portal Klix prenoseći riječi predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koja je u Bruxellesu tijekom dana kazala kako vrata za pregovore s BiH "ostaju širom otvorena", no formalna odluka o tome može se očekivati tek nakon što BiH dosegne nužni stupanj usklađenosti s kriterijima EU.

Portal "Dnevnog avaza" također ističe kako je Komisija spremna preporučiti pregovore nakon što se ispune uvjeti, a nova procjena postignuća može se očekivati u ožujku 2024. godine.

Banjolučke "Nezavisne novine" na svojoj mrežnoj stranici pak ističu kako je Von der Leyen krivicu za zastoj u otvaranju pregovora adresirala na vlasti Republike Srpske, koje u Bruxellesu smatraju odgovornima zbog donošenja niza protuustavnih odluka, uključujući tu restriktivne zakone kojima ograničavaju slobodu govora i medija, što je izravno protivno paketu reformskih prioriteta koji su definirani još 2019.

No čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji je i potaknuo usvajanje takvih zakona, ne vidi svoju odgovornost. On je na društvenoj mreži X ustvrdio kako je za zastoj zapravo kriva Europska unija koja je "propustila svoju šansu".

- Očekivali smo bezuvjetnu preporuku za otvaranje pregovora i zeleno svjetlo da, bez obzira na sve nesigurnosti u vezi s budućnosti EU i proširenjem, krenemo s pravim poslom organiziranja i vođenja pregovora. Ali razumijem i Europsku komisiju, koja se zadnjih tjedana našla pod takvim pritiskom i udarom od onih koji su protiv dejtonske BiH i svega što mi radimo, napisao je Dodik.

Po njegovu tumačenju zalaganje za vladavinu prava na kojemu inzistira EU zapravo znači potrebu da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR) i stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH.

- Ako je ovo cilj Europske komisije, onda smo na istom putu. Ako nije, onda su jasne spekulacije i tako visokog tijela i potvrda lažnog zalaganja za suverenitet BiH, zaključio je Dodik koji je ranije blokirao usvajanje dodatnih reformskih zakona u parlamentu BiH ultimativno tražeći da sjedište prizivnog odjela Suda BiH bude u Banjoj Luci, a ne u Istočnom Sarajevu, što podržava Delegacija EU u BiH.

Za zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu parlamenta BiH Sašu Magazinovića odgoda preporuke za početak pregovora zapravo predstavlja znak uspjeha.

- Uspjeli smo! Dobar znak za Bosnu i Hercegovinu! Radili smo i radimo s velikom energijom da se naša zemlja pozicionira tamo gdje pripada, gdje će biti sigurna i bolja za sve naše ljude, stoji u Magazinovićevoj reakciji objavljenoj na društvenoj mreži Facebook. Njegova je poruka kako u EU može ući samo cijela BiH pa svi na tome trebaju raditi.

Gdje se nalazi BiH na svojem europskom putu?

Johann Sattler, delegacije EU-a i specijalni predstavnik EU-a u BiH postavio je pitanje: Gdje se nalazi BiH na svojem europskom putu?.

- Dobra je vijest da se krećemo naprijed, da postoji proces proširenja i da smo mi dio njega, ali isto tako važna je i poruka iz Unije. Vrata su vam širom otvorena, i samo o vama i vašim reformama ovisi put prema članstvu, kazao je.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Bojana Krišto stav Komisije je ocijenila kao napredak koji je "rezultat dobrih politika, odnosno politika dogovora, kompromisa i konzensusa".

- Zaista moramo konstatirati da se nakon dugo godina Bosna i Hercegovna kreće u pravom pravcu i da čak dinamika tog kretanja nije tako loša, s obzirom na geopolitičke uslove u kojima se današnji svijet nalazi, kazao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

Ukrajini slijedi borba protiv korupcije

Predsjednica Komisije za Ukrajinu kaže da se odluka o početku pregovra može donijeti čim ispuni preostale uvjete koji se odnose na jaču borbu protiv korupcije, usvajanje zakona o lobiranju u skladu sa standardima EU-a i jačanje prava nacionalniih manjina.

Usprkos ruskom agresivnom ratu koji prijeti samom opstanku Ukrajine, zemlja je provela preko 90 koraka koje je Komisija postavila u prošlogodišnjem izvješću, rekla je.

Također preporučujemo Vijeću da usvoji pregovorački okvir kada Ukrajina provede reforme koje su u tijeku, o čemu ćemo podnijeti izvješće u ožujku 2024., rekla je von der Leyen.

Zelenski: Povijesni iskorak Ukrajine

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, preporuku iz Bruxellesa da se s Ukrajinom otvore pristupni pregovori, nazvao je povijesnim iskorakom svoje zemlje. 21 mjesec od početka ruske invazije, izvješće Komisije pokazuje da Kijev, unatoč ratu i tragediji koju proživljava ukrajinski narod, provodi potrebne reforme, rekao je Zelenski.

- Ukrajina i cijela Europa danas su napravile povijesni iskorak - Europska komisija preporučila je otvaranje pregovora o članstvu s Ukrajinom. To je veoma pozitivno! Usprkos svim teškoćama, idemo naprijed. Već u prosincu očekujemo političku odluku Europskog vijeća, kazao je.

Poput Ukrajine, Moldavija je poduzela značajne reformske napore

Iako Moldavija nije izravno suočena s ratom, konstantno se pokušava destabilizirati njezina demokracije i ona također snosi posljedice rata u Ukrajini.

Ali, poput Ukrajine, Moldavija je poduzela značajne reformske napore, primjerice u području pravosuđa, ubrzala rad u borbi protiv korupcije i oraniziranog kriminala, kaže predsjednica Komisije, dodajući da je toj zemlji preostalo donijeti još nekoliko mjera kako bi Vijeće moglo usvojiti pregovarački okvir.

U pogledu Gruzije, čija proeuropski usmjerena predsjednica Salome Zurabišvili optužuje vladu za proruske stavove, Komisija ističe da podupire istinske težnje goleme većine njezinih građana da se pridruže Europskoj uniji. Te težnje trebale bi se više oslikavati u radu vlasti koje bi morale više surađvati s oporbom i civilnim društvom u pitanjima nacionalnog interesa, rekla je von der Leyen.

Gruzijska predsjednica raduje se preporuci EK-a za kandidatski status

Komisija preporučje da se Gruziji dodijeli status kandidata pod uvjetom da vlada poduzme važne reformske korake, rekla je von der Leyen.

Gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili izrazila je u srijedu zadovoljstvo preporukom Europske komisije da se njezinoj zemlji dodijeli status kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.

- Radujem se s gruzijskim narodom i pozdravljam pozitivnu preporuku Europske komisije da se status zemlje kandidatkinje dodijeli Gruziji", napisala je prozapadna čelnica države na mreži X (bivši Twitter).

Salome Zurabišvili obećala je "da će više nego ikada nastaviti igrati ulogu proeuropske čelnice kako bi pomogla da se ubrza provedba potrebnih reformi".

Međutim, njezine su ovlasti ograničene ustavom, a protivnici brojni. U listopadu je gruzijski parlament pokušao smijeniti je, u čemu nije uspio jer nije prikupio dovoljno glasova.

Predsjednica optužuje vladu svoje zemlje da podriva kandidaturu Gruzije za članstvo u EU. Kavkaska republika Gruzija stekla je neovisnost 1991.

Gruzija je kao što su to učinile Ukrajina i Moldavija, dvije druge bivše sovjetske republike, počela postupak pri Bruxellesu za stjecanje kandidatskog statusa nakon početka ruske invazije Ukrajine u 2022.

Ruska ofenziva na Ukrajinu podsjetila je Gruziju na vlastito iskustvo ruske agresije na njezin teritorij 2008. godine.

Pristupanje Europskoj uniji i NATO-u podupire više od 80 posto gruzijskih stanovnika, prema anketama.

Salome Zurabišvili pozvala je građane da se okupe u srijedu navečer pred predsjedničkom rezidencijom u prijestolnici Tbilisiju kako bi pokazali da su voljni pridružiti se EU-u.