EP izglasao reforme trgovanja emisijama stakleničkih plinova

Europski parlament potvrdio je više ključnih zakona za postizanje klimatskih ciljeva do 2030. kojima se reformira sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS).

EU je treći najveći zagađivač ugljičnim dioksidom na svijetu, a novim ambicioznim planom želi smanjiti emisije do 2030. i postići nultu razinu do 2050.

Sustavom trgovanja ETS dodjeljuje se određeni broj dozvola za stvaranje stakleničkih plinova. Zagađivači, najvećim dijelom industrija, energetski sektor i promet, kroz određeno vremensko razdoblje smiju ispustiti količinu stakleničkih plinova u skladu s dodijeljenom kvotom. Ako žele povećati svoje emisije, dozvole moraju kupiti od drugih koji nude dijelove svojih neiskorištenih kvota.

Pogodovanje industriji

Emisije ugljika u sektorima obuvaćenim ETS-om gotovo su prepolovljene ali, upozoravaju kritičari, najveći dio smanjenja postignut je u proizvodnji električne energije i topline dok je industrija svoje emisije smanjila neznatno, tek u udjelu od nekoliko postotaka. Kao drugi problem ističu da se u dodjeli besplatnih emisijskih jedinica pogoduje prvenstveno industriji. Kvota besplatnih jedinica koja je na raspolaganju industriji gotovo u cijelosti pokriva emisiju ugljika tog sektora.

Porez na ugljik za gorivo koje se koristi za grijanje i promet

Eurozastupnici su u utorak velikom većinom glasova podržali četiri zakona, a do konačnog usvajanja potrebna je potvrda i u Vijeću EU-a. Dogovorom o reformi ETS-s povećavaju se ambicije za 2030., postupno se ukidaju besplatne emisije tvrtkama i stvara se zaseban, novi ETS II za gorivo za cestovni promet i zgrade, što je bilo jedno od najspornijih pitanja u pregovorima.

To znači uvođenje poreza na ugljik, odnosno povećenje cijena fosilnih goriva koji se koristi za grijanje i promet - benzina, dizela, lož ulja, plina. Učinak toga novog nameta trebao bi biti ublažen uspostavom novog Socijalnog fonda za klimatsku politiku, iz kojeg će se financirati potpora pogođenim ranjivim kućanstvima, poduzećima i korisnicima prijevoza.

Taj fond trebao bi iznositi 87 milijardi eura u razdoblju od 2027. do 2032. godine a financirao bi se sredstvima dobivenima od prodaje emisijskih jedinica na dražbi.

Napokon i brodovi uključeni u ETS

U ETS se uključuje i pomorski sektor, uvodi naplata ugljika na uvezenu robu iz zemalja s manje ambicioznim propisima i sprječava seljenje proizvodnje u zemlje s manje strogim pravilima o emisiji stakleničkih plinova te uspostavlja novi Socijalni fond za klimatsku politiku, koji je namijenjen za potporu kućanstvima i poduzećima pogođenim energetskim siromaštvom.

Nakon više od 10 godina rasprava i brodski promet bit će uključen u ETS. Brodovi često koriste vrlo prljava goriva, koja se mogu smatrati otpadom u rafinerijama. Budući da gotov da ne postoje učinkoviti sustavi za pročišćavanje ispušnih plinova, to nije samo problem za klimu, već i za kvalitetu zraka u gradovima uz obale rijeka ili mora.

Reforma trgovanja emisijama u zrakoplovstvu

Usvojene su i reforme sustava trgovanja emisijama u zrakoplovstvu. Za pomoć dekarbonizaciji sektora namjenjeno je 20 milijuna emisijskih jedinica koje će biti dostupne kada se koriste održiva zrakoplovna goriva. Iz ETS mehanizma izuzete su emisije s humanitarnih, medicinskih, vojnih i vatrogasnih letova.

Predviđa se, među ostalim i postupno ukidanje besplatne dodjele emisijskih jedinica sektoru zrakoplovstva do 2026. godine. i s 20 milijuna emisijskih jednica kompenzira razlika u cijeni između fosilnog kerozina i ekološki prihvatjivijih goriva poput obnovljivog vodika i naprednih biogoriva.

- Mi isporučujemo rezultate obećanja oko klimatskih ciljeva, ali vodimo računa o realnim mogućnostima i štitimo industriju. (...) Upravo iz aukcija emisijskih jedinica ETS II (do 65 milijardi eura) financirat će se Socijalni fond za klimatsku politiku namijenjen ranjivim kućanstvima, mikropoduzećima i korisnicima prijevoza koji su posebno pogođeni energetskim i prometnim siromaštvom. Dodatnih 25 posto sredstava bit će iz nacionalnih izvora (do procijenjenih ukupno 86,7 milijardi eura), kazala je Sunčana Glavak koja je bila izvjestiteljica EP-a za reformu u zrakoplovstvu.