Eurozastupnici su utorak iznijeli svoje prijedloge za jačanje otpornosti Europske unije na strana upletanja, a Rusiju su izdvojili kao glavnu prijetnju.
15.09.2026.
15:38
Autor: M.R./HRT/Hina
Eurozastupnici su utorak iznijeli svoje prijedloge za jačanje otpornosti Europske unije na strana upletanja, a Rusiju su izdvojili kao glavnu prijetnju.
Inozemno upletanje i dezinformiranje predstavljaju napad na samu bit europskog projekta, a primarne žrtve su građani, kažu zastupnici.
Parlament je u utorak sa 420 glasova za, 220 protiv i 26 suzdržanih usvojio izvješće o zaključcima Posebnog odbora za Europski štit za zaštitu demokracije s konkretnim preporukama za bolju obranu demokratskih institucija Unije i jačanje njezinih instrumenata, objavio je Europski parlament.
Posebni odbor osnovan je u prosincu 2024. sa zadaćom da analizira učinak sve učestalijih zlonamjernih aktivnosti usmjerenih protiv Unije, poput inozemnog upletanja, manipuliranja informacijama, hibridnih napada i koordiniranih kampanja dezinformiranja. U svojim je zaključcima utvrdio da je postojeći pristup EU-a fragmentiran te da države članice ne mogu same učinkovito otkloniti te prijetnje.
Zastupnici podupiru osnivanje Europskog centra za demokratsku otpornost koje je Komisija najavila u svojoj komunikaciji o Europskom štitu za zaštitu demokracije. Smatraju da bi trebao djelovati kao neovisni centar izvrsnosti za suzbijanje inozemnog upletanja, manipuliranja informacijama i dezinformiranja, kao i za koordinaciju nacionalnih djelovanja. Sve države članice bile bi obvezne sudjelovati u radu centra, a nadzor nad njim vršio bi Parlament.
U izvješću su istaknuti česti hibridni napadi Rusije na kritičnu infrastrukturu, kao što su kibernetički napadi, fizička sabotaža, podmetanje požara, špijunaža i ometanje signala, u čemu sudjeluju i Bjelorusija, Kina, Iran i Sjeverna Koreja. Zastupnici stoga traže proširenje sankcija za širitelje dezinformacija i pojedince koji pomažu u zaobilaženju postojećih sankcija. Usto su osudili ruske politički motivirane crne liste na kojima su dužnosnici EU-a, novinari i zastupnici u Europskom parlamentu kao instrumente hibridnog ratovanja.
Izvješće, među ostalim, napominje da je Srbija "postala ključno središte dezinformacija i posrednik za ruske i, u manjoj mjeri, kineske operacije utjecaja".
Prema moldavskim sudskim presudama, Srbija i bosanska Republika Srpska bile su domaćini militantnog kampa za obuku povezanog s Rusijom na kojem su se regrutirali i osposobljavali agitatori za stvaranje masovnih nereda tijekom moldavskih izbora i referenduma, a srbijanska kibernetička infrastruktura korištena je za pokretanje sofisticiranih napada metodom spear-phishinga koji su uključivali preuzimanje identiteta sigurnosne konferencije u Beogradu i koji su bili usmjereni na dužnosnike i diplomate EU-a i NATO-a, podsjeća se u izvješću.
- Srbija je postala sigurno utočište za ruske špijune i oligarhe koji prate pripadnike ruske oporbe i pronalaze načine za izbjegavanje sankcija, a građani Srbije, navodno povezani s Rusijom, uhićeni su zbog postupaka motiviranih mržnjom počinjenih u Francuskoj i Njemačkoj, uključujući vandalizam na židovskim objektima u cilju poticanja etničkih i vjerskih netrpeljivosti, stoji u izvješću švedskog pučanina Tomasa Tobea.
Zastupnici pozivaju Uniju da u ključnim sektorima smanji svoju ovisnost o elementima pod inozemnom kontrolom, posebice o američkim tehnologijama i kineskim komponentama, među ostalim i uravnoteženom provedbom strategije kupujmo europsko kad je riječ o ulaganjima u kritičnu infrastrukturu te okretanjem pouzdanijim partnerima za nabavu kritičnih sirovina.
Također traže da digitalne platforme počnu snositi odgovornost i više doprinositi suzbijanju botova za upletanje u izbore i očuvanju demokratskog diskursa. U izvješću se usto ističe da su sloboda izražavanja i informiranja prava kojima se štite ljudska bića, a ne strojevi.
Zastupnici su predložili da se izborna infrastruktura proglasi kritičnom kako bi se integritet izbora zaštitio od rastućih prijetnji te spriječilo prikriveno financiranje i upletanje. Pozvali su i na uvođenje načela saznaj tko je tvoj donator za političke donacije u kriptovalutama, donošenje mjera za suzbijanje zlonamjernih krivotvorenih sadržaja i lažnih oglasa te na veću zaštitu kandidatkinja.
Uz snažno i neovisno civilno društvo, zastupnici smatraju da je važno jačanje medijske pismenosti i pismenosti u pogledu umjetne inteligencije. Zatražili su dugoročno financiranje slobode medija i istraživačkog novinarstva, zaštitne mjere protiv nezakonitog špijunskog softvera te potporu za angažman civilnog društva.
Zastupnici su naglasili da je za izgradnju demokratske otpornosti potrebno društvo koje može nastaviti funkcionirati u kriznim situacijama. Stoga su preporučili redovitu provedbu opsežnih vježbi pripravnosti, izradu europske aplikacije za rano upozoravanje i obilježavanje Europskog dana pripravnosti 24. veljače, na obljetnicu ruske invazije na Ukrajinu, navodi Europski parlament u priopćenju.
Izvjestitelj Tobe u raspravi je napomenuo da "cilj ovog izvješća nije regulacija političkog razmišljanja".
- U izvješći se radi o zaštiti naše demokracije od operacija vanjskog utjecanja. Ruski botovi ne predstavljaju slobodu govora. Vanjsko uplitanje nije sloboda govora. A manipulranje našim izborima nikako nije sloboda govora, rekao je švedski pučanin.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora