EP: Online nasilje mora se strogo kažnjavati u članicama EU-a

Zlostavljanje na internetu mora se strogo kažnjavati na razini Europske unije i osigurati jednaka zaštita djece gdje god se ona nalazila, poručio je Europski parlament u četvrtak u usvojenom izvješću. 

Parlament je upozorio na pravnu rascjepkanost među državama članicama "u pogledu definicije zlostavljanja na internetu i kazni za takvo zlostavljanje, što dovodi do nejednakih razina zaštite žrtava i pravne nesigurnosti".

Eurozastupnici su ponovno pozvali da se razmotri uvrštavanje zločina iz mržnje, koji bi mogli obuhvaćati najteže oblike zlostavljanja na internetu, na popis kaznenih djela u EU-u.

Komisija je još u prosincu 2021. predložila dodavanje zločina iz mržnje na taj popis, ali taj prijedlog još nema potrebnu jednoglasnu potporu među državama članicama.

- Odvratan si. Užasno me gledaš. Kakva ti je to kosa?, samo su neki primjeri virtualnog zlostavljanja koje je navela hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (EPP/HDZ) u raspravi o online nasilju u srijedu na plenarnoj sjednici Parlamenta.

Glavak naglašava da upravo zbog toga virtualno zlostavljanje "mora biti kriminalizirano" za što se godinama zalaže te napominje da sva djeca diljem EU-a moraju imati jednaku razinu zaštite.

- Ovo nije virtualan, već stvaran problem. Ne djeluje sam, povezan je s depresijom i anksioznošću. Zbog toga pozivam Komisiju da ovu temu ne ostavi na razini preporuka, već je ugradi u zakonodavstvo država članica i da imamo učinkovite zakonske odredbe", rekla je Glavak, izdvojivši kao primjer Irsku u kojoj se virtualno nasilje kažnjava do sedam godina zatvora za teži oblik te 12 mjeseci zatvora i 5.000 eura kazne za blaži oblik, a od kazni nisu pošteđeni ni maloljetnici.

Taj zakon u Irskoj poznat je kao Zakon za Coco, prema djevojci Nicole Fox nadimka Coco koja si je oduzela život nakon godina maltretiranja na internetu.

Eurozastupnik Tomislav Sokol (EPP/HDZ) također je upozorio u srijedu na raspravi da djeca moraju biti zaštićena bez obzira na mjesto prebivališta u Uniji.

- Razlike među državama članicama u definiranju i sankcioniranju nasilja na internetu dovode, nažalost, do neujednačene zaštite žrtava. Sigurnost ne smije ovisiti o tome u kojoj se državi nalazimo. Istodobno, suočavamo se s novim i sve složenijim oblicima zlostavljanja: od dijeljenja intimnih sadržaja bez pristanka do zloupotrebe umjetne inteligencije. Ti izazovi nadilaze granice i zahtijevaju zajednički europski odgovor, rekao je Sokol.

Komisija je paralelno s održavanjem rasprave u Parlamentu preporučila državama članicama da ubrzaju uvođenje EU-ove aplikacije za provjeru dobi i stave je na raspolaganje do kraja godine, naglašavajući da je aplikacija sigurna, štiti privatnost i dio je napora da se djecu zaštiti od štetnog i neprimjerenog internetskog sadržaja.

Zastupnik Zelenih Sergey Lagodinsky rekao je na raspravi da su mjere poput provjere dobi i zabrana društvenih mreža za djecu "brza, ali ne istinska rješenja" i da odgovor leži u provedbi Akta o digitalnim uslugama.