EP pozvao članice da pojačaju borbu protiv homofobije

Europski parlament pozvao je, povodom ubojstva dva homoseksualca u Bratislavi, države članice da povećaju borbu protiv zločina iz mržnje protiv LGBTIQ+ osoba, pri čemu je u obrazloženju rezolucije spomenut i hrvatski slučaj preblage reakcije vlasti na napad na lezbijku.

EP najoštrije osuđuje kukavički čin terora protiv zajednice LGBTIQ+ i ubojstva Matúša Horvátha i Juraja Vankuliča u Slovačkoj i žali zbog tog ideološki motiviranog napada koji je izvršio pristaša krajnje desnice, navodi se u rezoluciji usvojenoj s 447 glasova za, 78 protiv i 45 suzdržanih.

Rezolucijom se apelira na države članice da pojačaju napore u kažnjavanju zločina iz mržnje prema pripadnicima LGBT zajednice te u borbi protiv govora mržnje.

EP je duboko zabrinut zbog nekažnjavanja djelovanja anti-LGBTIQ+ skupina u nekim državama članicama, posebno ekstremističkih skupina krajnje desnice, te naglašava da je to podrazumijevanje nekažnjavanja jedan od razloga na kojima se temelje zabrinjavajući porast nasilnih djelovanja određenih krajnje desnih organizacija i povećanje prijetnji upućenih manjinama, uključujući LGBTIQ+ zajednicu, stoji u rezoluciji.

Smatra i da bi Europska unija trebala pokrenuti kampanje protiv diskursa usmjerenih protiv LGBTIQ+ osoba, uključujući desničarski ekstremizam na razini EU-a, te razviti i financirati dugoročne programe kojima će se podupirati lokalne organizacije na terenu i građanske inicijative na lokalnoj razini kako bi se doprinijelo razvoju otpornosti stanovništva na desničarski ekstremizam.

U obrazloženju rezolucije, između ostalog, navodi se da je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) donio nedavno više presuda u slučajevima povezanima sa zločinima iz mržnje protiv LGBTIQ+ osoba, pri čemu je naveden i slučaj Sabalić protiv Hrvatske.

ESLJP naložio je prošle godine Republici Hrvatskoj da isplati Pavli Sabalić 10 tisuća eura odštete i 5200 eura sudskih troškova jer vlasti nisu na odgovarajući način reagirale na homofobni napad na nju 2010.

Nju je muška osoba zbog homoseksualne orijentacije fizički napala 2010., pri čemu je imala višestruka nagnječenja glave, lica, vrata, prsa, ruku i koljena.

Napadač je za to kažnjen novčano s 300 kuna za prekršaj, a ne kazneno za zločin iz mržnje.

Europski parlament navodi da se ta presuda odnosi na zločin iz mržnje protiv lezbijke, a u kojoj se priznaje da bi se, ako vlasti ne zauzmu čvrsti stav, incidenti motivirani predrasudama tretirali ravnodušno što bi se moglo izjednačiti s prešutnim dopuštanjem ili čak podržavanjem zločina iz mržnje.

Eurozastupnici žele da se proračun za 2023. usredotoči na Ukrajinu i pandemiju

Europski parlament jučer je glasao o svom stajalištu o proračunu EU-a za 2023. Zastupnici su poništili gotovo sve rezove koje je napravilo Vijeće (više od 1,6 milijardi eura).

Zastupnici zahtijevaju proračun EU-a za 2023. koji će učinkovitije rješavati posljedice rata u Ukrajini, krizu energenata i proces oporavka od pandemije, a značajno su povećali sredstva za Erasmus+, klimatske akcije i transeuropske mreže.

Ukupni proračun za sljedeću godinu postavljen je na 187,3 milijarde eura, prije pregovora s državama članicama, a za rješavanje posljedica rata u Ukrajini dodano je više od 850 milijuna eura.

Rezolucija,je usvojena s 421 protiv, 137 glasova i 82 suzdržana, izvijestio je Europski parlament.

Nakon glasanja kreću trotjedni pregovori Parlamenta s Vijećem za postizanje dogovora o proračunu za sljedeću godinu, o kojem zatim mora glasovati parlament i potpisati njegov predsjednik.

Glavni izvjestitelj za proračun EU-a za 2023. Nicolae Ştefanuta iz kluba liberala Renew rekao je da je parlament glasao za proračun koji daje prioritet miru, energetskoj sigurnosti i bržem gospodarskom oporavku.