23:04 / 02.05.2022.

Autor: Hina/HRT

EP predlaže transnacionalne liste i proširenje prava glasa na 16-godišnjake

Europski parlament (arhivska fotografija)

Europski parlament (arhivska fotografija)

Foto: Drop of Light / Shutterstock

Europski parlament u ponedjeljak je predstavio prijedlog novih izbornih pravila koji smanjuje dobnu granicu za ostvarivanje biračkog prava na 16 godina i uvodi transnacionalne izborne liste za koje bi mogli glasati svi građani Europske unije, neovisno u kojoj državi žive.

Nova izborna pravila primjenjivala bi se već od sljedećih europarlamentarnih izbora u svibnju 2024. godine, ukoliko dobiju podršku većine zastupnika.


Građani svoje europske zastupnike biraju od 1979. godine. Svaka država članica čini jednu izbornu jedinicu u kojoj se natječu nacionalne političke stranke ili liste i čiji broj predstavnika u Europskom parlamentu ovisi o broju stanovnika. Tako će biti slučaj i na izborima za dvije godine, s dodatkom još jedne, europske izborne jedinice koja bi obuhvaćala područje cijele EU i iz koje bi se biralo 28 zastupnika. U njoj bi se natjecale europske političke stranke čije bi liste morale biti sastavljene od kandidata iz najmanje sedam država članica.


Prilikom sastavljanja transnacionalnih lista europske političke stranke morat će uzeti u obzir geografsku zastupljenost, istaknuo je izvjestitelj Domenec Ruiz Devesa iz kluba socijaldemokrata.


Ostavlja se prostor za daljnja proširenja europskih lista, a dvije trećine mjesta na tim listama rezervirano je za srednje i manje države kako one veće, odnosno brojnije države, ne bi odnijele premoć, izjavio je.


Ako, primjerice nositelj neke europske liste dolazi iz Njemačke, pravilo geografske zastupljenosti nalaže da sljedeći kandidat iza njega ne smije biti iz Francuske, Italije, Španjolske ili Poljske, nego iz države koja broji između 6,9 milijuna (Bugarska) i 19,3 milijuna ljudi (Nizozemska). Dok treće mjesto na listi mora pripasti kandidatu iz ostalih država koje imaju manje od 6,9 milijuna stanovnika, počevši od Danske pa sve do Malte.


Zastupnik liberala Guy Verhofstadt poručio je da se ne ukida nacionalna komponenta izbora već se biračima daje dodatni glas, jedan za kandidate nacionalnih političkih opcija, a drugi za europske stranke. Međutim, neće biti dozvoljeno da se jedna osoba istovremeno kandidira na nacionalnoj i na europskoj listi.


Nemojte ići stopama onih koji smatraju da je demokracija naprosto zbroj demokratskih nacionalnih sustava. Mislim da je najvažnije da se izbjegne katastrofa iz 2019. godine kada se EP našao kao autsajder u postupku imenovanja čelne osobe Europske Komisije, kazao je bivši belgijski premijer.


Sven Simon iz Europske pučke stranke podsjetio je na imenovanje Ursule von der Leyen koju nijedna europska stranka prije izbora nije predstavila kao kandidatkinju za predsjednicu Komisije. Stoga također smatra da bi građani trebali imati veći utjecaj u imenovanju čelnih ljudi Komisije i na politike za koje se zalažu.


- Zadnjih 45 godina EU se drastično promijenila. Zaživjelo je jedinstveno tržište, nastala je monetarna unija, no povećanje ovlasti nije praćeno reformom demokratske legitimnosti njezinih institucija, kazao je Simon.


Njegovo mišljenje ne dijele svi zastupnici EPP-a. Paulo Rangel tvrdi da će predložena izborna reforma udaljiti građane od njihovih predstavnika.


- To je loš zakon zato što će stvoriti dvije vrste zastupnika - one koji se osjećaju kao Europljani i one koji se osjećaju kao lokalni zastupnici. Ne znam nijednu federaciju u kojoj postoji federalna izborna jedinca, ni u Švicarskoj niti u SAD-u, rekao je.


Svoje protivljenje transnacionalnim listama izrazili su zastupnici kluba Identitet i demokracija te zastupnici europskih konzervativaca i reformista. Poručili su da promjene izbornih pravila smanjuju nacionalni suverenitet, a jedini koji bi od njih imali koristi su pripadnici financijske i političke elite koja želi koncentrirati svu moć u svojim rukama.


- Sada ta elita želi imati europsku izbornu jedinicu i europsko izborno tijelo. Novi cilj je uniformna europska država, Europska unija koja želi ići još dalje od SAD-a. Teksas nikad ne bi prihvatio da građanin Kalifornije može glasati na izborima u Teksasu, izjavila je Laura Huhtasaari iz kluba Identitet i demokracija.


Novim izbornim pravilima protivi se i nezavisni zastupnik Mislav Kolakušić jer ne vjeruje da bi sve političke opcije bile ponuđene na glasačkom listiću.


- Zajedno s kolegama iz 9 država predao sam zahtjev za registraciju europske političke stranke. Tijelo za europske političke stranke krši propise EU i već 10 mjeseci odbija donijeti odluku o registraciji iako je rok za to 30 dana, rekao je Kolakušić koji tvrdi da je ''jednostavnije u Rusiji osnovati antiputinovsku stranku.''


U prijedlogu EP-a navedeno je smanjenje dobne granice za ostvarenje biračkog prava na 16 godina, te osnivanje posebnog europskog izbornog tijela koje bi imalo ovlasti slične nacionalnim izbornim povjerenstvima i koje bi propisalo zajednička pravila glede financiranja kampanja i kandidacijskog postupka, uvođenje tzv. ''zebra listi'' na kojima se izmjenjuju muški i ženski kandidati te izborni prag od najmanje 3,5 posto u zemljama koje imaju više od 60 zastupnika u parlamentu.


- Bolja zastupljenost spolova jedna je od mnogih pozitivnih stvari što se tiče ispunjavanja minimalnih standarda. Ali ima jedan negativan element kao što je plafon od 3,5 posto za zemlje kao što je Njemačka. Pet milijuna građana neće imati svoj glas što je kao pet najmanjih država članica zajedno, naglasio je zastupnik zelenih Damian Boeselager.


Što se ostalih promjena tiče, spominje se izuzeće od nacionalnih pragova za liste koje predstavljaju priznate nacionalne i jezične manjine, uvođenje dopisnog glasanja te održavanje svih budućih izbora na isti dan, Dan Europe koji se obilježava 9. svibnja, koji bi postao neradni dan.

EP: Unija treba nastaviti biti predvodnik u zaštiti slobode vjeroispovijesti


EP je u ponedjeljak u Strasbourgu zatražio od Europske unije da nastavi biti predvodnik u zaštiti i promicanju slobode vjeroispovijesti, a izvjestitelj je izrazio žaljenje što u usvojenom izvješću nije istaknuto koje su manjine u svijetu najviše izložene progonu gdje su na prvom mjestu kršćani.


Europski parlament je na plenarnoj sjednici podržao izvješće izvjestitelja Karla Karskog o progonu manjina na temelju uvjerenja ili vjeroispovijesti u koje međutim, kako je rekao Karski, nije uključena informacija o najprogonjenijim manjinama.


On je naglasio da je ovim dokumentom želio prikazati potpunu sliku na raznim kontinentima, ali glavni problem bio je ukazati na to koje se vjeroispovijesti najviše napadaju i u kojim zemljama.


- Pokazuje se da je najprogonjenija skupina kršćani, onda muslimani i onda Židovi. Kršćani se progone u 145 zemalja, a ateisti u 18 zemalja, rekao je Karski. Napomenuo je da ta informacija nije uključena u konačni izvještaj.


Karski je rekao da se ovim izvješćem mora utjecati i na javno mnijenje i na institucije EU-a te dodao da je potrebno ukazati na progone u mnogim dijelovima svijeta.


U izvješću je navedeno da diskriminaciju i progon pripadnika vjerskih manjina ili manjina na temelju uvjerenja provode razni akteri poput vlada, nevladinih udruga ili oboje.


Takva diskriminacija može poprimiti razne oblike kao što su mučenje, masovna zatvaranja ili izvansudski progoni, ali i druge vrste fizičkog i psihičkog zlostavljanja.


Povjerenik Europske komisije Janusz Wojciechowski rekao je da su u izvješću istaknute ključne preporuke za djelovanje institucija EU-a. Povjerenik je napomenuo i da EU mora nastaviti "čvrsto djelovati na multilateralnoj razini".


- EU brani pravo svakog pojedinca da ima svoju vjeroispovijest i svoja uvjerenja, marginalizacija i viktimizacija osoba koje pripadaju (vjerskim) manjinama ili su atesti je nešto što ne možemo podržati niti poticati, kazao je Wojciechowski.


Peter van Dalen iz redova pučana rekao je da je surađivao na izvješću, ali je problem u tome što izvješće nije konkretno.


Naglasio je da postoji izvješće međuskupine za slobodu vjeroispovijesti u kojem se vidi što se događalo između 2017. do 2021. gdje postoje konkretni primjeri progona, što nije navedeno u izvješću o kojemu se raspravljalo na sjednici.


Carlo Fidanza iz redova reformista složio se s kolegama te rekao da je sve ono što je moglo govoriti o konkretnim situacijama progona izbačeno iz dokumenta.


Najviše kršćani, u 80 posto slučaja, sve je to izbačeno iz dokumenta, kao i odgovorne zemlje poput Kine, Nigerije i Pakistana, napomenuo je.


María Soraya Rodríguez Ramos (Renew) napomenula je i da vlasti koriste vjeroispovijest kako bi donijele neke zakone, poput onemogućavanja ratifikacije Istanbulske konvencije.


U izvješću je naglašeno i da se žene posebno suočavaju s poteškoćama ostvarivanja prava na napuštanje vjerskih zajednica ili zajednica na temelju uvjerenja, "zbog nedostatka socijalne ili ekonomske neovisnosti, prijetnji nasiljem ili gubitkom skrbništva nad djecom".

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!