EU bez veta? Rasprava o bržem odlučivanju podijelila zastupnike!

EU mora brže donositi odluke, što traži i ukidanje uvjeta jednoglasnosti u nekim pitanjima, složili su se eurozastupnici i predstavnici Europske komisije na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta, no dio zastupnika, uključujući i više hrvatskih, smatra da se pravo veta mora zadržati.

Europski parlament u srijedu je tijesnom većinom prihvatio izvješće o "Institucionalnim posljedicama pregovora o proširenju EU-a" s 310 glasova za, 277 protiv i 53 suzdržana, koje, među ostalim, sugerira ukidanje ili zaobilaženje prava veta članica u nekim slučajevima tijekom pristupnih pregovora zemalja kandidata za članstvo u Uniji.

Europsko vijeće, najviše političko tijelo EU-a, koje čine čelnici država članica, u pravilu odlučuje jednoglasno, osim u nekim slučajevima, primjerice kada je riječ o imenovanjima najviših dužnosnika.

Vijeće Europske unije, koje čini ministri država članica i koje zajedno s Europskim parlamentom donosi zakone, u velikom broju područja odlučuje kvalificiranom većinom, osim u nizu osjetljivih pitanja poput vanjske i sigurnosne politike, proširenja i donošenja sankcija, gdje odluke donosi konsenzusom, odnosno jednoglasnom podrškom svih država članica.

Čelnica Komisije Ursula von der Leyen u više je navrata upozoravala da s obzirom na promijenjene geopolitičke okolnosti i potrebu za brzim odgovorom na globalne izazove Unija mora razmotriti smanjivanje broja pitanja u kojima se odlučuje jednoglasno kako bi bila učinkovitija.

Parlament i Komisija suglasni u širenju glasanja kvalificiranom većinom

Na tragu tih zahtjeva je i povjerenica za proširenje Marta Kos u raspravi s eurozastupnicima u utorak u Strasbourgu podsjetila da je Von der Leyen izjavila da "moramo prijeći na kvalificiranu većinu u nekim područjima, naprimjer u vanjskoj politici" te da je "vrijeme je da se oslobodimo okova jednoglasnosti".

Kos je rekla da je stajalište Komisije da jednoglasnost "više nema smisla ako Unija želi brzo, učinkovito i stoga strateški igrati svoju ulogu, posebno u današnjoj geopolitičkoj situaciji".

- Komisija će se usredotočiti na ono što se već može učiniti u okviru aktualnih ugovora među članicama i na ona područja u kojima se pojavljuje široki konsenzus, najavila je Kos izrazivši zadovoljstvo što takvo stajalište podržava rezolucija Europskog parlamenta koju je pripremio francuski eurozastupnik Sandro Gozi iz redova liberala.

Rasprava na plenarnoj sjednici Parlamenta koja je prethodila prihvaćanju Gozijeva izvješća, velikim se dijelom fokusirala upravo na prijedloge o zamjeni jednoglasnosti kvalificiranom većinom ili zaobilaženju veta na najosjetljivije odluke EU-a.

Kvalificirana većina u Vijeću EU-a postiže se kada 55 posto država članica glasa za, odnosno 15 od 27 država, a prijedlog podržavaju članice koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU-a. U nekim slučajevima traži se i pojačana većina od 72 posto, odnosno 20 članica.

Vijeće trenutno mora odlučivati jednoglasno o nizu pitanja koje države članice smatraju osjetljivima, poput zajedničke vanjske i sigurnosne politike, koja obuhvaćaju i pregovore o pristupanju kandidata i priključivanje EU-u.

Izvješće: Reforma je nužnost

Izvješće prihvaćeno u srijedu iznosi stajalište Parlamenta o reformama institucionalnog okvira Unije i put prema budućem funkcioniranju proširene Unije. Institucionalni okvir Unije zahtijeva modifikaciju kako bi bio prikladan za odgovor na izazove institucionalne i političke prirode, a buduća proširenja su katalizator te promjene, poruka je Gozijeva izvješća.

Dio izvješća istražuje načine, unutar i izvan okvira Ugovora kako pomoći proširenoj Uniji da djeluje brže u donošenju odluka ukidanjem veta i sugerira ciljane ključne izmjene Ugovora.

- Reforma više nije izbor; to je nužnost. Naši ciljevi su trostruki. Prije svega, učinkovitost proširenjem glasovanja kvalificiranom većinom na više područja kako bismo mogli prevladati paralizu i brže donositi odluke. Moć i resursi reformom proračuna EU, kako smo već zajedno odlučili prošlog svibnja, kako bi Europa imala sredstva za djelovanje. I demokracija jačanjem ovlasti Europskog parlamenta, rekao je Gozi.

- Ali želim biti vrlo jasan u jednoj točki, kako bih razjasnio nekim kolegama. Naše izvješće predlaže korištenje glasovanja kvalificiranom većinom samo za međufaze procesa proširenja: 150 slučajeva odluka o tehničkim i sektorskim metodama koje ne mogu i dalje ovisiti o vetu. Ali održavamo jednoglasnost kada je to zaista važno: za odluke o otvaranju pregovora, njihovom zatvaranju i odobravanju pristupanja nove države članice. To su povijesne i suverene odluke i moraju ostati jednoglasne. Svi se moramo složiti oko prihvaćanja novog člana kluba. Stoga ne oduzimamo moć državama članicama; Europi dajemo sposobnost djelovanja, naglasio je Gozi.

HDZ-ovi eurozastupnici protiv ukidanja jednoglasnosti

Ograničavanje područja u kojima EU odluke donosi jednoglasno jedno je od spornih pitanja među članicama EU-a, a u najvećoj mjeri mu se protive manje članice pribojavajući se da će se time umanjiiti njihov utjecaj na odluke EU-a. Među protivnicima takvih izmjena je i hrvatska Vlada te su se tim dijelovima Gozijeva izvješća usprotivili i HDZ-ovi eurozastupnici u raspravi u Europskom parlamentu

Željana Zovko poručila je Goziju da nije vrijeme za raspravu o promjenama ugovora: "Zemlje koje su odbacile hegemonistički pristup velike braće u savezima prošlosti, one koje su izbjegle rusku hegemoniju u Sovjetskom Savezu ili srpsku dominaciju u bivšoj Jugoslaviji, nikada neće prihvatiti da budu stavljene u neravnopravan položaj u procesu donošenja odluka o daljnjem proširenju. To je filozofija daljnjeg proširenja - svi moramo biti jednaki. Zemlje koje ulaze u ovu Uniju ulaze pod uvjetom da će biti ravnopravne.

Sunčana Glavak rekla je da "u vremenu kada se granice u Europi ponovno crtaju, kada autokracije propituju njezine vrijednosti, proširenje je odgovor, a ne rizik, ali to može biti uspjeh samo ako Unija ostaje vjerodostojna i sposobna odlučivati, uz poštovanje načela ravnopravnosti". Moramo čuvati ono što Europu čini jedinstvenom, "ravnotežu između velikih i malih članica, novih i starih članica", rekla je Glavak usprotivivši se ukidanju prava veta.

Karlo Ressler je podsjetio da se samo manji dio strateških ključnih državnih odluka donosi jednoglasnošću na europskoj razini i ustvrdio da su "naivni argumenti i iluzije da bi preglasavanje drugih, manjih i srednje velikih država članica donijelo više jedinstva. Upravo suprotno. Mislim da je poprilično jasno predvidjeti da bi to dovelo do još većeg gubitka povjerenja među državama članicama, a onda i problema u provedbi za sve, cijelu Europsku uniju", ocijenio je.

Tomislav Sokol poručio je da ukidanje prava veta država članica u donošenju odluka u procesu proširenja "apsolutno ne dolazi u obzir".

- Primanje novih članica strateško je pitanje o kojemu mora postojati konsenzus i nepojmljivo je da se o tome odlučuje glasanjem većine. (...) Nasilno otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja preglasavanjem protiv volje pojedinih država članica nikako nema smisla. Male zemlje poput Hrvatske neće dopustiti da ih se zbog nečijih viših geopolitičkih interesa natjera da prihvate u EU zemlje poput Srbije koje ne ispunjavaju minimalne uvjete da budu dio europske obitelji, rekao je Sokol.

Rasprave o jednoglasnosti pokrenuo Orban

Gozi je, zaključujući raspravu, hrvatskim, ali i grčkim i ciparskim zastupnicima koji su izražavali bojazan od preglasavanje u pitanje približavanja Turske, poručio da se "ne gube jednoglasnost".

- Jer ono što kažemo u izvješću jest da za početak pregovora, za procjenu zemlje i za odlučivanje mora li neka zemlja postati članica, zadržavamo jednoglasnost. Želio bih ovo ponovno naglasiti za ciparsku i grčku delegaciju različitih skupina, a i za naše hrvatske prijatelje: ne želite Srbiju u Europskoj uniji, možete zadržati jednoglasnost, ali tijekom procesa proširenja ne možemo biti imati 150 veta na tehnička ili sektorska pitanja, rekao je Gozi.

Pitanje ukidanja jednoglasnosti ponovno je došlo u fokus nakon što je Mađarska, zlorabeći pravo veta, blokirala otvaranje pregovora s Ukrajinom, što je od velike strateške, političke i sigurnosne važnosti za EU.

S tim vezi, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa testirao je ideju na neformalnom samitu u Kopenhagenu početkom ovoga mjeseca da se za otvaranje pregovaračkih klastera ne traži jednoglasnost nego da se odlučuje kvalificiranom većinom, no da se za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i dalje traži jednoglasnost. To, međutim, nije naišlo na jednoglasnu podršku, a da bi se ukinula jednoglasnost potrebna je jednoglasna odluka.

Nakon toga pojavila se i ideja da nove članice po ulasku u EU nemaju pravo veta dok se Unije ne provede institucionalne reforme. No, to nije službeni, nego neformalni prijedlog za razmišljanje.