EU namjerava smanjiti administrativna opterećenja za poljoprivrednike

Europski parlament je usvojio svoje stajalište za pregovore s Vijećem EU-a o pojednostavljenju zajedničke poljoprivredne politike smanjenjem birokratskih zahtjeva koje postojeći sustav stavlja pred poljoprivrednike i zatražio veće potpore od onih koje predlaže Komisija.

Uz smanjenje administrativnog opterećenja, prijedlozi novih pravila, među ostalim, predviđaju obvezne krizne isplate za poljoprivrednike pogođene prirodnim katastrofamai više maksimalne iznose za potporu malim poljoprivrednicima.

Komisija je u svibnju. predstavila paket za pojednostavnjenje postojećeg ZPP-a. Dva prijedloga odgovor su na poteškoće i izazove s kojima su se poljoprivrednici u EU-u suočavali posljednjih godina.

Predloženim "izmjenama postojećih pravila zajedničke poljoprivredne politike (ZPP)" nastoji se poljoprivrednike osloboditi nepotrebnih i dugotrajnih administrativnih obveza, a kako bi se dodatno smanjila birokracija i pravila učinila jasnijima.

"Izmjenama pravila o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda (ZOT)" ojačao bi se ugovorni položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom i time stabilizirali njihovi prihodi.

Europski parlament sa svoje strane u tekstu usvojenom s 492 glasa za, 111 protiv i 39 suzdržanih, traži veću fleksibilnost i veće potpore poljoprivrednicima. Razgovori s državama članicama trebali bi započeti u četvrtak 9. listopada kako bi se potencijalno omogućilo konačno donošenje novih pravila na plenarnom zasjedanju u studenome 2025., objavio je Europski parlament.

Zastupnici žele uvesti veću fleksibilnost u pogledu načina na koji se poljoprivredna gospodarstva mogu pridržavati pravila ZPP-a o okolišu. Slažu se da se ne bi trebalo automatski smatrati da samo poljoprivredna gospodarstva koja su certificirana kao potpuno ekološka ispunjavaju neke od zahtjeva za održavanje zemljišta u dobrom poljoprivrednom i okolišnom stanju, nego i poljoprivredna gospodarstva na kojima su samo neki dijelovi certificirani kao ekološki, farme smještene u posebnim područjima očuvanja te one koje su manje od 50 hektara.

Parlament se protivi novoj vrsti izravnih plaćanja koja je Komisija predložila za poljoprivrednike pogođene prirodnim katastrofama. Međutim, zastupnici se slažu s prijedlogom Komisije o novom kriznom plaćanju putem fondova EU-a za ruralni razvoj. Ta krizna potpora poljoprivrednicima trebala bi biti obvezna za države članice, kažu zastupnici, te dodaju da bi izbijanje bolesti životinja trebalo dodati na popis događaja čiji bi učinak na poljoprivrednike mogao opravdati financijsku potporu.

Kako bi se većem broju poljoprivrednika omogućilo da primaju potporu u slučaju gubitka prihoda ili dijela proizvodnje zbog rizika koji su izvan njihove kontrole, zastupnici također zagovaraju snižavanje praga za pristup nacionalnim financijskim doprinosima za pokrivanje premija osiguranja. Umjesto 20 % koje je predložila Komisija, Parlament preporuča da prag bude 15 % izgubljene prosječne godišnje proizvodnje ili prihoda.

Parlament predlaže povećanje maksimalnih ograničenja za potporu malim poljoprivrednicima: godišnja plaćanja u iznosu do 5 000 EUR (umjesto 2 500 EUR koje je predložila Komisija) i novu jednokratnu isplatu za razvoj poslovanja u iznosu do 75 000 EUR (u odnosu na predloženih 50 000 EUR), navodi Europski parlament.

Manje birokracije

Izvjestitelj za pravila ZPP-a André Rodrigues (S&D) istaknuo je da se ovime šalje "jasna poruka za gotovo devet milijuna poljoprivrednika u EU-u" da "nema više birokratskog labirinta u kojem se moraju snalaziti, dobit će jednostavnija pravila, manje papirologije i veću predvidljivost".

Izvjestiteljica za ZOT Céline Imart (EPP) istaknula je da je "suština ove reforme jednostavna: osigurati poljoprivredniku ugovor sklopljen s njegovim primarnim kupcem".

- Moramo stati na kraj nesigurnosti prečesto neuravnoteženih komercijalnih odnosa i jamčiti pravednu naknadu onima koji nas hrane, uzimajući u obzir troškove proizvodnje. Međutim, ovom se cilju pristupa pragmatično: ugovor može biti jednostavna e-pošta ili obveza na mobilnoj aplikaciji, rekla je.

Kao bitnu točku istaknula je zaštitu naziva povezanih s mesom.

- Stojim iza toga: odrezak ili kobasica su proizvodi od naše stoke. Točka. Nema laboratorijske zamjene, nema proizvoda na biljnoj bazi. "Proizvedeno u Europi" je na usnama svih jer danas uvozimo 20% hrane koju konzumiramo, a ta je brojka alarmantna. U nestabilnom svijetu, jaka Europa mora, prije svega, održati i postići svoj prehrambeni suverenitet, poručila je Imart.

Hrvatski zastupnici traže da EU ne smanjuje sredstva za poljoprivredu

Hrvatski eurozastupnici Marko Vešligaj i Sunčana Glavak podržali su izmjene ali i upozorili da se europska izdvajanja za poljoprivredu ne smiju smanjivati.

Marko Vešligaj (SDP/S&D) u raspravi održanoj u utorak poručio je da "naši ljudi žele raditi na polju, u vinogradu, u staji, a ne ispunjavati obrasce".

- U Hrvatskoj, primjerice, zbog prevelike birokracije iskorištenost sredstava za vinski sektor jedva prelazi 50 posto. Natječaji se mijenjaju preko noći, bez jasnih uputa, i tako tjeramo proizvođače da odustanu od bavljenja poljoprivredom, a sada uz sve to Komisija najavljuje manje sredstava u proračunu za poljoprivredu. Smatram da je to pogrešan i opasan smjer, rekao je Vešligaj.

Sunčana Glavak (HDZ/EPP) istaknula je u raspravi da "hrana zajedno s energijom i obranom postaje dio šireg sigurnosnog mozaika Europske unije".

- Apeliram prije svega na povjerenika, kao što su rekli i brojni moji prethodnici, da se zadržimo u dobrim financijskim okvirima kada govorimo o poljoprivrednoj politici, nastavila je Glavak.

- Dobro je što ćemo imati manje birokracije, to smo tražili i prije pet godina, bržu i učinkovitiju pomoć u krizama, jaču pregovaračku moć naših farmera u lancu opskrbe hranom. Trebamo i brže isplate potpora, kontrolu uvoza, međutim, moramo progovoriti i o onome što muči naše farmere, a to je sve češće nedostatak radne snage, rekla je Glavak.