EK predstavila projekt europske brze željeznice vrijedan 345 milijardi eura

Europska komisija u srijedu je predstavila akcijski plan za željeznice velikih brzina kojim se utvrđuju koraci za poboljšanje prekograničnog putovanja i putovanja vlakom na velike udaljenosti diljem Europe.

- Novi akcijski plan za brze željeznice utvrđuje korake koji su nam potrebni za stvaranje brže, interoperabilnije i bolje povezane europske željezničke mreže do 2040., rekao je izvršni potpredsjednik Komisije Raffaele Fitto.

Dovršetkom brzih željezničkih veza između glavnih gradova EU-a putnici će imati alternativu za letove na kraćim udaljenostima i za duga putovanja automobilom.

Izgradnja i nadogradnja željezničke infrastrukture velikih brzina zahtijeva znatna dugoročna ulaganja. Prema procjenama Komisije, za dovršetak planirane mreže velikih brzina TEN-T-a do 2040. trebat će oko 345 milijardi eura, a ambicioznija bi mreža s brzinama većim od 250 kilometara na sat mogla koštati čak 546 milijardi eura.

To nije moguće financirati samo javnim sredstvima i bit će potrebna privatna ulaganja te zajmovi i jamstva financijskih institucija, kao što su Europska investicijska banka (EIB) i nacionalne razvojne banke i institucije.

Prema uredbi TEN T iz 2024. Hrvatska je uz postojeća dva prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna - Dunav) pozicionirana na još dva - Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran. Uredbom je obuhvaćena željeznička infrastruktura do Splita, a luke Split i Ploče postale su luke osnovne mreže TEN T-a.

Primjerice, putovanje između Zagreba i Budimpešta skratit će se na 4 sata i 15 minuta sa sadašnjih šest sati. Iz Berlina u Kopenhagen putovat će se četiri sata umjesto sadašnjih sedam, a iz Sofije u Atenu šest sati umjesto sadašnjih 13 sati i 40 minuta.

Povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas rekao je da je 12.000 kilometara brzih željezničkih pruga danas koncentrirano u samo nekoliko država članica -  Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, a srednja i istočna Europa slabo su povezane.

- To se mora promijeniti, rekao je. 

- Blisko surađujem s hrvatskom vladom kako bih se pobrinuo da sve ide prema planu. To radim svaki dan s ministrima transporta i infrastrukture svih 27 država članica kako bismo djelovali brzo i bez kašnjenja. Želimo zaista na vrijeme ispuniti cilj - brze željeznice, rekao je Tzitzikostas.