Summit u Tirani: Nova Europa u novome svijetu

U Tirani se održao sastanak Europske političke zajednice na kojemu se okupilo 47 zemalja - članice EU-a, države zapadnog Balkana, a tu su bile još i Ukrajina, Turska i Velika Britanija. U Tiranu je doputovao i Volodimir Zelenski. Tamo je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković, a tema sastanka bila je "Nova Europa u novom svijetu: jedinstvo, suradnja, zajedničko djelovanje.

U Tirani je HRT-ova novinarka Tamara Marković. Rekla je kako su razgovorima u Tirani dominirale sankcije Rusiji i rat u Ukrajini.

- Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će sljedeći krug sankcija Rusiji, udariti na ruski bankarski sektor, na njezinu flotu iz sjene i na plinovode Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2. Na jači pritisak na rusku ekonomiju poziva i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. On je danas u Tirani komentirao pregovore u Istanbulu. Rekao je da je ruska delegacija bila marionetska i da nije mogla donositi stvarne odluke i također je rekao da su i ovi razgovori u Istanbulu baš kao i 2022. pretvoreni u jedan prazan proces, rekla je.

Istaknula je i kako je među političkom kremom bio i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan koji je također komentirao mirovne pregovore. Rekao je da je to prilika koju ne treba propustiti, ali također da osim primirja u Ukrajini treba zagovarati i dvodržavno rješenje Izraela i Palestine i prekid humanitarne katastrofe u Gazi.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je rekao da konačno rješenje rata u Ukrajini, ne smije biti tako da nagrađuje agresora.

Sastanak na vrhu na temu 'Nova Europa u novom svijetu: jedinstvo-suradnja-zajedničko djelovanje 'započeo je plenarnom sjednicom, posvećenom sigurnosti i zajedničkoj viziji budućnosti Europe. Summitom predsjedaju predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i albanski premijer Edi Rama.

Četrdeset i sedam šefova država i vlada u Tirani stvaraju obrise neke nove Europe. U ozračju ruske agresije na Ukrajinu i mirovnih pregovora u Istanbulu, sudionici sastanka svjesni su da bi Stari kontinent trebao počivati na sigurnosti i demokratskoj otpornosti, a za to je potrebno stvoriti preduvjete u konkurentnosti i gospodarskoj sigurnosti.

Europa mora promijeniti dosadašnje ponašanje i postati snažan i neovisan politički faktor iza kojeg stoje čvrsta jamstva. A jedno od njih je mogućnost obrane od bilo kakvog oblika agresije, kao što sad upravo doživljava Ukrajina. Ideja o izdvajanju od 5 posto BDP-a za obranu više nikomu ne izgleda kao nemoguća misija.

- Naravno da smo spremni više trošiti na obranu. To je potreba, ali imam samo jedan zahtjev, ne pitajte koliko je to novca, bolje je da pitate koliko će ta potrošnja pozitivno utjecati na rast naših gospodarstava. To je važno, rekao je Friedrich Merz, njemački kancelar.

I Hrvatska se nalazi na tom putu, sigurnost je najvažnija kako bi se očuvale demokratske vrijednosti.

- Hrvatska ima plan 3 posto u sljedećih nekoliko godina, do sada smo imali 2, u velikom smo procesu tranzicije sa istočne na zapadnu tehnologiju, i investicije su ogromne za kopnenu vojsku i ratno zrakoplovstvo, uključujuči i hrvatsku ratnu mornaricu. Tako da smo mi ovako ili onako u tom pravcu, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković.

Pred Europom su novi izazovi, nedavni carinski udar koji je stigao izravno iz Bijele kuće dokazuje da partnerstva za koja se mislilo da su vječna i nepromjenjiva to više nisu. Pa jedino što preostaje Uniji i ostalim zemljama Europe jest bolja povezanost i što veće međusobno jedinstvo.

- Mislim da moramo što više koordinirati našu suradnju kako bismo se obranili od svih napada koji su sve brojniji i jači. Primjer za to američke su carine. Moramo se ujediniti i koordinirati. Na taj način bit ćemo snažniji, jer ne zaboravimo - mi smo sila od 700 milijuna stanovnika, smatra Emmanuel Macron, francuski predsjednik.

Domaćin ovogodišnjeg susreta poslao je snažnu poruku na kraju jednodnevnog summita. Vjeruje u budućnost staroga kontinenta, koja se temelji na bogatoj prošlosti, ali i koja je sposobna doživjeti novu renesansu od mladih Europljana.

- Na nama je da svim mladima iz Europe omogućimo razloge da ostanu, rade i stvaraju novu, bolju budućnost, umjesto da slušaju razgovore o oružju i novcu koji se mora izdvajati za naoružavanje. Omogućimo im mir, kako bismo mogli izgraditi svoje snove na europskom tlu, a ne da bismo morali bježati nekamo, poručio je Edi Rama, albanski premijer.

Na ovaj susret, očekivano, nisu bile pozvane Rusija i Bjelorusija. No, ovisno o tome kako će se razvijati mirovni pregovori, na onaj sljedeći susret potkraj godine u Danskoj, moglo bi se dogoditi čudo, pa da se u erupsko društvo vrate i čelni ljudi iz Moskve.

Starmer: Europljani i Zelenski slažu se da je ruski stav 'neprihvatljiv'

Britanski premijer Keir Starmer izjavio je u petak da su se on i čelnici Francuske, Njemačke i Poljske, kao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, složili da je ruski stav u mirovnim pregovorima "neprihvatljiv" te da su o tome razgovarali s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Govoreći uz francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Friedricha Merza i poljskog premijera Donalda Tuska na summitu Europske političke zajednice u Tirani, Starmer je rekao da se čelnici "usklađuju" oko svog odgovora.

Ukrajinski dužnosnik u Istanbulu optužio je Rusiju da postavlja "neprihvatljive" teritorijalne zahtjeve kako bi potkopala pregovore.

Ruski zahtjevi su odvojeni od stvarnosti i daleko nadilaze sve o čemu se prethodno raspravljalo. Uključuju ultimatume Ukrajini da se povuče sa svog teritorija radi prekida vatre i druge nekonstruktivne uvjete, rekao je izvor Reutersu pod uvjetom anonimnosti, opisujući razgovore predstavnika dviju zemalja u Istanbulu.

Ukrajina je spremna poduzeti najbrže moguće korake za mir, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski nakon što su on i europski čelnici telefonski razgovarali s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

"Naš stav je - ako Rusi odbiju potpuno i bezuvjetno primirje i prekid ubojstava, moraju uslijediti oštre sankcije", rekao je Zelenski na društvenoj mreži X.

"Pritisak na Rusiju mora se održavati sve dok Rusija ne bude spremna završiti rat."

Telefonski razgovor Zelenskog, Macrona, Merz, Starmera i Tuska s američkim predsjednikom održan je nakon što su razgovori između ukrajinske i ruske delegacije završili u Istanbulu.

Zelenski: Primirje glavni prioritet u pregovorima s Rusijom

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je prvi prioritet Ukrajine u razgovorima s Rusijom u Istanbulu osigurati bezuvjetno primirje kako bi se stvorila osnova za buduće razgovore o mirovnom sporazumu.

Na sastanku Europske političke zajednice u Tirani, Zelenski je rekao drugim čelnicima da je također bitno izgraditi povjerenje u pregovaračkom procesu s oslobađanjem ratnih zarobljenika i povratkom ukrajinske djece iz Rusije.

Naš prioritet broj jedan je potpuno, bezuvjetno i iskreno primirje. To se mora dogoditi odmah kako bi se zaustavilo ubijanje i stvorila čvrsta osnova za diplomaciju, rekao je Zelenski.

- A ako ruski predstavnici u Istanbulu danas ne mogu pristati ni na to, na primirje... onda će biti 100 posto jasno da Putin nastavlja potkopavati diplomaciju, rekao je.

Plenković: Rješenje ne smije biti nagrada teritorijem za Rusiju

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u petak u Tirani da ga nedolazak ruskog predsjednika Vladimira Putina na pregovore s Ukrajinom nije iznenadio te da konačno rješenje ne smije biti takvo da nagradi Rusiju.

Vidjeli ste da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij došao u Ankaru, napravio je gestu i bio spreman ići na pregovore, dok je s druge strane ruski predsjednik nije došao, što me osobno nije iznenadilo, rekao je Plenković po dolasku na samit Europske političke zajednice u Tirani na kojem će dominantna tema biti napori za postizanje mira u Ukrajini.

Plenković je rekao da je pozitivan svaki korak koji vodi ka prestanku ratnih operacija, a time i novih žrtava, ali da konačno rješenje ne bi smjelo biti takvo da nagradi Rusiju s ukrajinskim teritorijem. To je loš presedan kršenja međunarodnog prava. To znači da jači kvači, a to je smrt međunarodnog prava, rekao je Plenković.

Kazao je i da će daljnji napredak Crne Gore u pregovorima s EU-om ovisiti o rješavanju niza otvorenih pitanja koja je Hrvatska postavila, uključujući obeštećenje hrvatskih ratnih zarobljenika. Hrvatska nije dala pristanak na zatvaranje poglavlja 31 o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici.

Von der Leyen: Vrijeme za jači pritisak na Putina

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da Putinov nedolazak na pregovore u Tursku pokazuje da on ne želi mir te da je "vrijeme da se pojača pritisak sve dok ne bude spreman na mir".

- Zato pripremamo novi paket sankcija, koji će između ostalog, uključivati mjere protiv Sjevernog toka 1 i Sjevernog toka 2. Osim toga, prijedlog 18. paketa sankcija EU-a protiv Rusije uključivat će smanjenje gornje granice cijena ruske nafte, što je namijenjeno ograničavanju izvoza ruske nafte u treće zemlje, najavila je.

Dodala je da Komisija planira i dodatne sankcije protiv tzv. Flote u sjeni, brodova pod zastavama trećih zemalja koje Rusija koristi kako bi izbjegla sankcije.