I dalje nema suglasnosti u EU-u oko zabrane uvoza nafte iz Rusije

19:30 / 16.05.2022.

Autor: T.V./Dnevnik/HRT/Hina

U Briselu su se okupili ministri vanjskih poslova zemalja Europske unije

U Briselu su se okupili ministri vanjskih poslova zemalja Europske unije

Foto: HTV / HRT

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell izjavio je u ponedjeljak da ministri vanjskih poslova članica EU-a nisu uspjeli postići suglasnost o šestom paketu sankcija protiv Rusije koji obuhvaća i embargo na naftu.

- Nažalost, to nije bilo moguće na današnjem sastanku, izjavio je Borrell na konferenciji za novinare po završetku sastanka šefova diplomacija zemalja EU-a, na kojem su glavne teme bile odgovor EU-a na rusku invaziju na Ukrajinu i zapadni Balkan.

Mađarska je i dalje glavna prepreka na putu za postizanje potrebnog konsenzusa.

Komisija je prije 12 dana predložila šesti paket sankcija protiv Rusije, koji uključuje zabranu uvoza ruske nafte. Međutim, oko toga još nema dogovora među članicama, a glavna prepreka je Mađarska, koja traži izuzeće od embarga na naftu.

Litavski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis rekao je u vezi s tim da je EU talac jedne države članice, ne spominjući pritom izrijekom Mađarsku.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, koji je bio pozvan na sastanak, izrazio je žaljenje zbog blokade šestog paketa sankcija.

- Šesti paket sankcija mora uključivati embargo na naftu i žao mi je što se kasni s usvajanjem te odluke, rekao je Kuleba, dodajući da jedna zemlja blokira cijeli paket. Ali, nije na meni da to kažem mađarskom premijeru Viktoru Orbanu. To je obiteljska stvar unutar EU-a, dodao je Kuleba.

On je izrazio uvjerenost da će embargo na naftu na kraju biti usvojen, ali je pitanje kada će do toga doći.

- Treba zaustaviti sav izvoz iz Rusije. Kada ostane bez novca, Vladimir Putin i dalje će imati vlast, ali praznih džepova, rekao je šef ukrajinske diplomacije.

Europska komisija je zadužena da predloži konkretna rješenja za probleme koje navodi Mađarska i druge zemlje, koje imaju primjedbe na uvođenje embarga na naftu. Prema prvotnom prijedlogu, EU treba zaustaviti uvoz sirove nafte u roku od šest mjeseci, a do kraja ove godine uvoz naftnih derivata. Mađarska i Slovačka po tom bi prijedlogu dobile izuzeće do kraja sljedeće godine, ali Budimpešta traži trajno izuzeće.

U Bruxellesu su se okupili ministri vanjskih poslova zemalja Europske unije. Glavna tema razgovora jest rat u Ukrajini i njegove posljedice, a raspravljat će se i o zapadnom Balkanu. Razgovara se i o embargu na uvoz ruske nafte, javila je u središnjem Dnevniku HTV-a Jasna Paro.

- To je bila tema koja se jednostavno nije mogla zaobići jer je Europska komisija još prije 12 dana predložila šesti paket sankcija protiv Rusije i još uvijek nije postignuto jednoglasje. Država koja i dalje ima najviše problema s embargom na uvoz ruske nafte je Mađarska, ali i Slovačka i Bugarska traže da se za njih produlji prijelazno razdoblje koje je za te države predložila Komisija, a to je kraj 2024. Ipak, mađarski su zahtjevi najradikalniji, Mađarska traži potpuno izuzeće od embarga na uvoz ruske nafte, traži barem 700 milijuna eura za tehničku prilagodbu svojih rafinerija i traži da se s popisa sankcioniranih osoba iz Rusije izuzme ime poglavara ruske pravoslavne crkve, javila je Paro.

Kaže kako danas ministri nisu ulazili u pojedinosti koje traži Mađarska niti bilo koja druga država članica.

- U fokusu je više bilo pitanje kako nastaviti što konkretnije pomagati Ukrajini, rekla je Paro i dodala da se ministrima vanjskih poslova pridružio i ukrajinski kolega Kuleba.

- Druga velika tema bila je rasprava o Zapadnom Balkanu. Srbija se našla pod političkim pritiskom jer je jedina od zemalja koje imaju kandidacijski status, a koja ne provodi europske sankcije protiv Rusije. Također čuli smo više europskih ministara koji su danas tražili da se što prije otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom kako bi te zemlje politički ojačale od ruskih upliva, javila je Paro.

Na sastanku je sudjelovao i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman koji je govorio o Bosni i Hercegovini.

- Zbog posljedica rata u Ukrajini, regija se suočava s brojnim izazovima. U Bosni i Hercegovini još uvijek nemamo izborni zakon koji bi garantirao jednakost svih triju konstitutivnih naroda. To nije dobro za stabilnost zemlje i moramo napraviti konačan pomak prema reformi izbornog zakona. To je za BiH ujedno i put prema statusu zemlje kandidatkinje, rekao je Grlić Radman.

 Europski ministri potiču Mađarsku da se pridruži embargu na rusku naftu

Ministri vanjskih poslova EU-a pokušali su u ponedjeljak pritisnuti Mađarsku da ukine svoj veto na predloženi naftni embargo Rusiji, dok Litva smatra da je blok "talac jedne države članice".

Embargo koji je Europska komisija predložila početkom svibnja bila bi najstroža sankcija do sada od početka invazije Moskve na Ukrajinu 24. veljače i uključuje izdvajanje europskih država koje su najviše ovisne o ruskoj nafti.

No Mađarska, najbliži saveznik Moskve u EU-u, želi stotine milijuna eura od EU-a kako bi ublažila cijenu odustajanja od ruske nafte. S druge strane, svih 27 država članica EU-a treba odobriti nastavak provedbe embarga.

- Jedna država članica drži cijelu Uniju kao taoca. Moramo se složiti, ne možemo biti taoci, rekao je ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis.

Nekoliko ministara izravno je prozvalo Mađarsku po imenu, dok je Rumunjska rekla da je na bloku da promijeni stajalište Budimpešte.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto prošle je srijede napisao na Facebooku da se rješenje ne nazire. Kazao je kako su vladi premijera Viktora Orbana potrebne "stotine milijuna dolara" za mađarske rafinerije, povećanje kapaciteta naftovoda u Hrvatskoj i kompenzaciju za mađarsko gospodarstvo.

Ipak, ministri EU-a, od Austrije do Estonije, smatraju da će i dalje postojati naftni embargo, čak i ako bi se trebalo dulje čekati na postizanje dogovora.

- Ovaj paket sankcija bit će prihvaćen i nafta će biti uključena, rekla je estonska visoka diplomatkinja Eva-Maria Liimets. To je stajalište koje su ponovili i drugi, uključujući Luksemburg i Rumunjsku, a prijedlog Komisije podržala je i Španjolska.

Embargo na naftu, koji su već nametnule SAD i Velika Britanija te koji bi slijedio nakon pet krugova ranijih sankcija EU-a, smatra se najboljim načinom da se Rusiji smanji prihod za rat u Ukrajini.

Povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell prošlog je tjedna nagovijestio da bi se na sastanku u ponedjeljak trebalo dogovoriti rješenje situacije.

Neki diplomati sada ističu sastanak na vrhu od 30. do 31. svibnja kao trenutak za dogovor o postupnoj zabrani ruske nafte, vjerojatno tijekom šest mjeseci, uz dulje prijelazno razdoblje za Mađarsku, Slovačku i Češku.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!