Secesionistička retorika RS-a među glavnim preprekama na putu BiH prema EU

20.04.2022.

20:58

Autor: Jasna Paro/HRT

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Armin Durgut / PIXSELL

Paulo Rangel, izvjestitelj Europskog parlamenta za BiH, predstavio je prvi prijedlog Izvješća o BiH na Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta u kojem se ističe važnost ispunjavanja 14 prioriteta koje je Europska komisija postavila pred BiH u svom posljednjem mišljenju o članstvu u EU, važnost da se održi proces pomirenja, provođenje reformi uključujući i reformu izbornog zakona, te da se BiH uskladi s EU po pitanjima vanjske i sigurnosne politike.

Izvješće ističe da su secesionistička retorika Republike Srpske, njihovo povlačenje iz državnih institucija, te nepostojanje političke volje drugih političkih čimbenika da se postigne dogovor o promjeni izbornog zakona glavna prepreka napredovanja BiH prema EU.


U raspravi se isticalo da je potrebno održati izbore bez obzira na to što nema dogovara o izbornoj reformi. Iz redova Zelenih smatrali su da treba izbaciti pojam konstitutivnosti triju naroda jer to samo jača podjele u toj zemlji. Naglasili su da se nitko, a najmanje predsjednik RH Zoran Milanović treba miješati u unutrašnja pitanja BiH.


Zastupnica Željana Zovko, potpredsjednica Odbora za vanjsku politiku EP-a, posebno je pozdravila što Izvješće uključuje pitanje konstitutivnosti naroda kao i poziv na reformu izbornog zakona, o čemu planira predložiti dodatne amandmane.

Rangel: Očuvati dva principa: konstitutivnost i pravo svakog građana na glas

I izvjestitelj Rangel se osvrnuo i na pitanje konstitutivnosti triju naroda koja postoji u Ustavu BiH, te koncepta takozvane građanske države koja jamči da svaki čovjek ima pravo glasa, jer je to tema, kazao je, koja izaziva jako puno strasti ne samo u BiH, već i među zastupnicima u Europskom parlamentu.

- Ne razumijem zašto neki od zastupnika smatraju da postoji suprotnost između poštivanja prava svih građana i priznanja postojanja konstitutivnih naroda. U dosadašnjim pregovorima oko izbornog zakona koji su za sada propali, postojali su načini da se riješe tenzije koje ta dva principa stvaraju. Priznati da postoje tri konstitutivna naroda ne smije sprječavati nikoga da ima pravo glasa. Jer imamo pravne i ustavne formulacije u kojima su svi uključeni, a da se ne zadire u ustavna načela BiH, rekao je Rangel.


- Moram podsjetiti da i mi koji smo članovi EU vjerujemo u jednakost i da svaki čovjek ima pravo na glas. Jedan čovjek – jedan glas. A vjerujemo i u identitet država članica. Zato, primjerice, kada god glasujemo u Vijeću ili kad prakticiramo proporcionalnost u Europskom parlamentu, mi svaki put priznajemo da se Europska unija sastoji od konstitutivnih naroda, ali i da svaki od njezinih građana ima sva temeljna prava uključujući i pravo glasa. Prema tome, nije nemoguće pomiriti ta dva načela. Upravo suprotno - moguće je pomiriti princip tri konstitutivna naroda i pravo svakog građana da glasuje, dodao je.


- Osim toga, ako pažljivo pogledam sudsku praksu kako suda EU, tako i ustavnog suda BiH, vidimo da je to kompatibilno. To je možda delikatan ustavni posao, ali je moguć i mi moramo raditi tako da očuvamo ta dva principa, dva stupa: konstitutivnost i pravo svakog građana na glas, jer će to omogućiti mir, stabilnost i blagostanje narodima BiH, bez obzira na to koja im je etnička ili religijska pripadnost ili tradicija. Moramo raditi na tome bez predrasuda i ideologije. Treba se potruditi i izgraditi na miran način funkcionalni politički okvir, poručio je Rangel.

Zovko: Situacija u Ukrajini može se preliti na mir i stabilnost u BiH

Zovko je rekla da je Rangel dao realno izvješće te da je apsolutno išao za tim da ugradi ono što je ključno za BiH, a to je konstitutivnost triju naroda kao temelj koji se mora zadovoljiti.


- Tu su dodani različiti elementi koji pozivaju i na osude separatizma i pozivaju na sve ono što se treba učiniti kako bi se BiH vratila na svoj pravi put, koji je u ovom trenutku izuzetno osjetljiv jer mi BiH promatramo u okviru mira i stabilnosti, jer danas su sve rasprave bile na temelju izuzetno osjetljive situacije u Ukrajini koja se može preliti i na mir i stabilnost u samoj BiH, rekla je Zovko.


Zovko je rekla i da će imati amandmane i na neke tehničke propuste koji su učinjeni.


- Naglasila sam, tamo se govori oko 400.000 ljudi koji nisu predstavljeni, što apsolutno nije činjenica. Znamo da se na proteklim izborima izjasnilo oko 130.000 građana koji se smatraju ostalima, a svi ostali su se izjasnili prema pripadnosti narodima. Tako da moramo uzeti u obzir i tu građansku dimenziju koja treba biti zastupljena u konačnom rješenju, ali ona apsolutno ne može biti kontradiktorna i principu legitimnog predstavljanja, rekla je Zovko.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!