13:28 / 06.03.2018.

Autor: Dragan Nikolić/HRT

Finska je pionir rodne jednakosti

-

-

Foto: - / -

Finska je pionir rodne jednakosti. Prva je to zemlja koja je ženama zajamčila puna politička prava, da biraju i budu birane, još 1906.
Finska je pionir rodne jednakosti. Prva je to zemlja koja je ženama zajamčila puna politička prava, da biraju i budu birane, još 1906. Aktualna vlada u Helsinkiju neumorno promiče potpunu jednakost muškaraca i žena, ali nordijska ljestvica uvijek je postavljena visoko, pa mjesta napretku, kao i suvremenih izazova kada je u pitanju položaj žena u finskom društvu, uvijek ima.

Šest godina nakon što im je dopušteno studiranje, 1907. prve su žene, njih 19, izabrane u finski parlament. Bio je to svjetski presedan, rezultat rada i Lige finskih feministica, osnovane još krajem 19. stoljeća. Suvremenija borba za rodnu jednakost počela je 1960-ih, kada je ženski pokret dobio novu kolektivnu snagu i započeo borbu na duge staze. Nije stoga slučajno što je upravo Finska 1990. dobila prvu ministricu obrane na svijetu. Prije desetak godina vlada je imala žensku većinu, danas sve političke stranke u zemlji imaju snažne ženske frakcije…

Trenutačno je u parlamentu 40 posto žena. Prvu predsjednicu države, Tarju Halonen, izabrali smo 2000. Prvu premijerku, Anneli Jäätteenmäki, 2003. Situacija u Parlamentu je poprilično dobra, ali cilj je 50-postotna zastupljenost žena u parlamentarnim klupama, kaže Johanna Pakkanen iz Saveza finskih ženskih udruga.

Glavna tajnica Vijeća za rodnu jednakost Hannele Varsa izjavila je kako od  1991. postoji umreženost svih parlamentarki. U parlamentu sada postoji i feministička skupina, njezin dio su i žene i muškarci, dodaje.

Vijeće za jednakost spolova, jedinstvenu instituciju čak i u nordijskim okvirima, finska država stvorila je još daleke 1972. Dio članova Vijeća kandidiraju političke stranke u Parlamentu, dio dolazi iz nevladinog sektora. Vlada inače ne izdvaja mnogo novca za feminističke organizacije, njihova je snaga u tome što su ušle u sve pore društva. Savez finskih ženskih udruga postoji, pak, od 1998. Sufinancira se iz proračuna Ministarstva kulture i obrazovanja. Ta lobistička organizacija danas ima oko pola milijuna članova…

Johanna Pakkanen kaže kako je riječ feminist imala u Finskoj loš prizvuk, čak i prije desetak godina. Sada se, međutim, sve više ljudi naziva feministima. Imamo i nekoliko muških političara koji sami sebe tako nazivaju.

Mnogo je feministica i među finskim spisateljicama (trenutačno su više od polovine autora žene). Znaju da današnji status zahvaljuju borbi prethodnih generacija, ali i poprilično mladoj državi. Oni koji su se početkom 20. stoljeća borili za ideju o neovisnoj naciji bili su, naime, svjesni da Finska treba književnost na vlastitom jeziku. Prigrljen je svatko tko je mogao pisati na finskom, pismene i nadarene žene nije se moglo zaobići. S vremenom se iz fabula njihovih romana počela iščitavati problematična podsvijest finskog društva…

U javni diskurs ženski autori uveli su obiteljska pitanja, probleme u vezama, supruga koji ima moć u braku i veća prava nego žena, kao i probleme koje muž alkoholičar može donijeti u brak, objasnila nam je spisateljica Sofi Oksanen

Današnje finske autorice pišu i noir romane, čiji se zapleti često događaju u hladnim i mračnim nordijskim zimama. Načitala ih se i Paola Suhonen, koja osim diplome dizajna ima i onu režije. Nakon završetka toga studija u SAD-u vratila se kući i zajedno sa sestrom '98. stvorila umjetnički brand Ivana Helsinki, dio kojega je i prvi finski modni brand koji je napravio uspješnu internacionalnu priču. Suhonen tvrdi da nije samo modna dizajnerica te da se iza Ivane Helsinki oduvijek krije više umjetnost nego moda. Svojevrsna umjetnička platforma, kaže, slijedi vlastitu priču, kako se ne bi povodila za trendovima… Paola Suhonen dobitnica je nekoliko nagrada, a najveća joj je, kaže, ta da opstaje u ovom poslu dvadeset godina. Uvjerena je da sve počinje od pojedinca. Postoji besplatno obrazovanje za sve, u školama se ne stvara razlika između djevojaka i mladića. Mislim da je sve na pojedincu. Gdje želite završiti, što su vaši snovi, u što želite uložiti energiju…

Prepoznatljivi printevi s nostalgijom za 60-ima i 70-ima ili pleteni materijali temelj su društveno i okolišno odgovornog branda, koji se prodaje u dvadesetak zemalja svijeta. Ivana Helsinki već je godinama udomaćena na najprestižnijim svjetskim modnim pistama i tjednima mode, u Parizu, New Yorku, Tokiju…

Na finskim sveučilištima, na kojima su većina profesora muškarci, djevojke su trenutačno u tankoj većini. Ima ih 53 posto. Uglavnom na humanističkim znanostima, pedagogiji i medicini (danas je u Finskoj više liječnica nego liječnika). Mladići se većinom školuju za inženjerska ili telekomunikacijska zanimanja. To dovodi do segregacije na tržištu rada, na kojemu su muškarci za isti posao u prosjeku plaćeni 17 posto više od žena…

Prema riječima Sofi Oksanen, nije nemoguće da žena bude izvršni direktor u velikoj tvrtki. Postoji, međutim, stakleni strop. Iako je obrazovanje dostupno svima i jednako za sve, nešto se dogodi putem, tijekom karijere. Iako postoji dnevna skrb o djeci, što je jako važno. 

U Savezu finskih ženskih udruga zadovoljni su jer u tvrtkama izlistanima na burzi ima 32 posto žena, no smatraju da to nije dovoljno. Na vodećim pozicijama u tim tvrtkama žena ima 20 posto. To treba poboljšati, izjavila je Johanna Pakkanen.

Vlada je zacrtala da do 2020. omjer muškaraca i žena u nadzornim odborima tvrtki izlistanih na burzi, ali i onih u vlasništvu države bude 60 prema 40. U nordijskim društvima, pa i u Finskoj, zapravo je i izazov gurati naprijed ideju rodne jednakosti, jer većina u društvu misli da je ideal dosegnut. A ni ženska fronta često nije dovoljno zbijena…

Globalna kampanja Me too u Finskoj je, naime, izazvala posebnu empatiju. Broj žena koje su ubili njihovi bračni drugovi u ovoj je zemlji jedan od najviših u zapadnoj Europi (finski domovi puni su oružja, zbog velikog broja lovaca u nepreglednoj finskoj divljini i zbog ratovima i nasiljem opterećene povijesti neovisne Finske). Najcrnji scenarij rodnog nasilja u ovdašnjim obiteljima, koje je i Amnesty International istaknuo kao najveći problem ljudskih prava u Finskoj…

Pakkanen je izjavila kako je nasilje u obitelji u Finskoj dugi niz godina bila tabu tema. Feministički pokret dosta je radio na tome da se o tome može pričati, što danas i jest slučaj u društvu. Većina Finaca ne odobrava obiteljsko nasilje.

Finkinje (i Finci) pokazni su primjer individualaca. Puno se teže, za razliku od europskih južnjaka, odlučuju tražiti pomoć. Drže distancu i cijene privatnost, i svoju i tuđu. Ne zanima ih zapravo što se događa unutar četiri zida susjedova doma. Psihološki dio problema mogao bi se kriti i u mitu o jakoj finskoj ženi, dijelu nacionalnog narativa. Jer ako se u nešto vjeruje, tada je to teško kritizirati... Johanna Pakkanen važnim smatra to da je Finska 2015. ratificirala Istanbulsku konvenciju. To je za nas bio jako važan alat, uz pomoć te konvencije natjerali smo političare da shvate kako je vrlo važno promijeniti zakonodavstvo i osmisliti bolji sustav potpore za žrtve.

Od 2015. više od 20 tisuća mladih ročnika finske vojske godišnje, primjerice, sluša predavanja o izazovima u vezama, kontroli bijesa i prevenciji obiteljskog nasilja… Razloge nasilju dizajnerica Suhonen vidi u tome što su ljudi depresivni... uvijek je mrak. Za mene to nije pitanje spola. Više je to pitanje pojedinaca koji se ne osjećaju dobro, dodaje.

Dubine finskog nacionalnog bića nekad doista znaju biti hladne. Sisu je teško prevediv finski kulturološki termin, koji u sebi obuhvaća odlučnost, ustrajnost, borbenost, hrabrost, otpornost, srčanost u izražavanju tog nacionalnog bića. Sve to tijekom stoljeća postojanja neovisne finske nacije imale su Finkinje.

Ponekad se i ovdje na idiličnom, ali hladnom sjeveru čini da je brod zastao, ali generacije prije odredile su dobar smjer plovidbe. Rodna diskriminacija u Finskoj je zabranjena Ustavom od '95., a vlada donosi višegodišnje akcijske planove kada je u pitanju ravnopravnost spolova u svim segmentima svakodnevnog života...

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!