22:11 / 19.04.2020.

Autor: Dragan Nikolić/Dnevnik 3/IMS/HRT

Finska postaje prva karbonski neutralna zemlja do 2035.?

-

-

Foto: - / -

Finska želi biti prva karbonski neutralna zemlja do 2035. Mijenjaju li se i koliko na tom putu obrisi finskih gradova, ali i dalje netaknutog arktičkog sjevera, saznajte u priči Dragana Nikolića.
Epidemija nam je, uz sve nevolje, donijela - čišći planet. Pokazuju to i satelitske snimke NASA-e i Europske svemirske agencije. Finska je o tome razmišljala i prije krize - želi biti prva karbonski neutralna zemlja do 2035. Mijenjaju li se i koliko na tom putu obrisi finskih gradova, ali i dalje netaknutog arktičkog sjevera, saznajte u priči Dragana Nikolića.

Trećina finskog teritorija nalazi se iznad sjeverne polarnice, a ondje je prosječna temperatura od sredine 19. stoljeća porasla za zabrinjavajućih 2,3°C. Nastavi li se tako, do kraja ovog stoljeća bit će ugrožen i domorodački uzgoj sobova, dio laponskog kulturnog identiteta. U Finskoj, uz više od pet milijuna ljudi, živi čak 200.000 sobova. Ugibaju cijela stada.

- U mojem djetinjstvu, nakon što bi pao snijeg, njegov mekani sloj pokrio bi tlo, pa bi sobovi bez teškoća ispod njega nanjušili lišajeve kojima se hrane. Ali posljednjih godina tlo prekriveno snijegom zamrzava se zbog kiše koja se ledi, a koja je posljedica zagrijavanja. Hrana za sobove ispod takvog sloja propada pa oni kreću u neizvjesnu potragu za hranom. Kako ne bi bili gladni, tijekom zime moramo ih držati na farmama, rekao je uzgajivač sobova Sami Ruismäki.

Šume, koje su posljednjih stoljeće i pol dio nacionalnog identiteta, istodobno su i izvor znatnih prihoda za finsku državu. Drvna industrija, u kojoj je zaposleno 315.000 ljudi, nacionalnoj ekonomiji doprinosi sa 60 milijardi eura. Prošle, desne vlade odobrile su povećanje sječe šuma za gotovo 25%.

- Ako želimo smanjiti uporabu neobnovljivih materijala u građevinarstvu, ali i fosilnih goriva, to se može učiniti većom upotrebom drveta. No tako istodobno smanjujemo apsorpciju ugljikova dioksida u našim šumama, rekao je Sampo Soimakallio s Finskog instituta za okoliš.

Finci ugljično neutralni žele postati bez kupovanja tzv. ugljičnih kredita na svjetskom tržištu tj. trgovanja emisijama stakleničkih plinova. 80 posto građana od svojih političara zahtijeva hitno djelovanje vezano uz klimatske promjene.

- Kako bismo smanjili emisiju stakleničkih plinova za 80 posto, moramo emitirati 35 milijuna tona manje. Među ostalim, treba povećati porez na proizvodnju treseta, koji onečišćuje više od ugljena, a zaslužan je za trećinu finske emisije, rekao je Markku Ollikainen, čelnik Finske klimatske komisije.

Na promet otpada petina cjelokupne finske emisije. Finci sanjaju o njezinu smanjenju za pola do 2030. Tim ekonomista s helsinškog sveučilišta Aalto predlaže da se uz korekciju cijena na tržištu ograniči godišnja potrošnja fosilnih goriva.

- Finska država prodavat će na aukciji distributerima goriva dozvole za svaku litru prodanog benzina ili dizela. Za toliko bi cijene goriva na crpkama bile više. Cilj je ponukati individualne potrošače i tvrtke da promijene obrazac ponašanja, rekao je Oskari Nokso-Koivisto s Odsjeka za ekonomiju Sveučilišta Aalto.

Aktualna, lijeva finska vlada odlučila je osnovati klimatski fond vrijedan stotine milijuna eura. Kao polog za bolji, održiviji i zdraviji život generacija koje dolaze. I pomoć u oblikovanju promijenjenog arktičkog horizonta.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!