Francuska napokon dobila proračun za 2026. godinu

Francuska je u ponedjeljak napokon dobila proračun za 2026. godinu, nakon što dva glasanja o nepovjerenju vladi nisu prošla, što je omogućilo usvajanje zakona i najavilo razdoblje relativne stabilnosti za slabu manjinsku vladu premijera Sébastiena Lecornua.

Pregovori o proračunu okupiraju francusku političku klasu gotovo dvije godine, nakon što su izvanredni izbori 2024. rezultirali podijeljenim parlamentom, upravo u trenutku kada je zbog golemog manjka u javnim financijama stezanje remena postalo hitnije nego ikad.

Pregovori su stajali posla dvojicu premijera, uznemirili tržišta i alarmirali francuske europske partnere.

Ipak, Lecornu, bliski saveznik predsjednika Emmanuela Macrona, uspio je osigurati potporu socijalističkih zastupnika kroz skupo plaćene, ali ciljane ustupke, ojačavši pritom svoj ugled.

- Francuska napokon ima proračun. Proračun koji donosi jasne odabire i ključne prioritete. Proračun koji obuzdava javnu potrošnju, a ne povećava poreze za kućanstva i poduzeća, istaknuo je Lecornu u objavi na mreži X nakon glasanja, dodajući kako proračun šalje Ustavnom sudu na provjeru usklađenosti s Ustavom.

Dio desnice i krajnje desnice opisuje usvojeni proračun kao "socijalistički", a radikalna ljevica kao proračun "štednje", no on prije svega odražava težak kompromis s parlamentom.

Proračun socijalnog osiguranja usvojen je u prosincu zahvaljujući glasovima socijalista u zamjenu za obustavu sporne reforme mirovinskog sustava.

Prvotni nacrt proračuna predviđao je smanjenje deficita na 4,7 posto BDP-a u 2026. godini, u usporedbi s 5,4 posto BDP-a u 2025. godini. Naposljetku će iznositi pet posto, zbog ustupaka danih prije svega Socijalističkoj stranci (PS). Javna potrošnja past će s 56,8 na 56,7 posto BDP-a, prema ažuriranim vladinim prognozama, prenio je AFP.

Predah za Macrona

S obzirom na to da do sljedećih predsjedničkih izbora u proljeće 2027. ima nešto više od godinu dana, predah na proračunskom planu daje francuskom predsjedniku Macronu malo manevarskog prostora dok se bliži kraju svojeg drugog mandata s povijesno niskom popularnošću.

Macronovi pristaše tvrde da je Lecornu pokazao fleksibilnost i sposobnost za kompromis, spriječio vraćanje poreza na bogatstvo i očuvao Macronovo nasljeđe Francuske kao privlačne zemlje za strane investitore.

Predsjednik se sada gotovo u potpunosti fokusira na vanjsku politiku, potičući Europu na manju ovisnost o stranim silama i zagovarajući čvršći stav prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu po pitanju carina ili grenlandske krize.

Kod kuće, međutim, ostavlja svoj centristički blok bez jasnog nasljednika i značajno oslabljen naspram osnažene krajnje desnice.

Dvojica Macronovih bivših premijera, Édouard Philippe i Gabriel Attal, pripremaju se za predsjedničku utrku, a i Lecornu je zadnjih mjeseci dobio na popularnosti.

No, ostane li centar rascjepkan i bez planiranih predizbora, ostaje neizvjesno hoće li ijedan kandidat srednje struje stići do drugog kruga izbora i suprotstaviti se krajnjoj desnici, bilo da je predvodi Jordan Bardella ili Marine Le Pen.