Deset godina nakon napada na Charlie Hebdo, Francuska se sjeća

Francuska se prisjeća smrtonosnog napada džihadista prije deset godina na satirični tjednik Charlie Hebdo, koji još uvijek glasno brani slobodu izražavanja.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i pariška gradonačelnica Anne Hidalgo položili su vijence ispred ureda Charlie Hebdo, na mjestu ubojstva policajaca te slučajnih kupaca u jednom košer supermarketu, koje su točno prije 10 godina likvidirali radikalni islamski teroristi.

Povod su bile karikature proroka Muhameda u tom satiričkom časopisu.

Osim glavnog urednika Charlie Hebdoa Stephanea Charbonniera, ubijena su još četvorica karikaturista, dvoje kolumnista, tehnički urednik, slučajni posjetitelj te domar.

Deset godina poslije satirički tjednik i dalje izlazi.

Novinari i karikaturisti prisiljeni su raditi na tajnoj lokaciji, uz zaštitare.

Njemačka dijeli "bol naših francuskih prijatelja", naglasio je kancelar Olaf Scholz u utorak na društvenoj mreži X dodajući da je taj barbarski napad bio napad "na naše zajedničke vrijednosti slobode i demokracije" i da to "nikada nećemo prihvatiti".

Nakon dva dana potrage, napadače, braću Kouachi, Francuze alžirskog podrijetla koji su se zakleli na vjernost Al Qa'idi, ubio je elitni tim žandarmerije, u tiskari u pariškoj regiji gdje su se našli odsječeni.

Satirične arhističke i antiklerikalne novine Charlie Hebdo na meti su prijetnji džihadista od objavljivanja karikatura proroka Muhameda 2006. godine.

Francusku je 2015. godine pogodio niz napada, od napada na poznati satirični tjednik do onih na dvoranu Bataclan, pariške terase i Stade de France 13. studenoga ove mračne godine.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u ponedjeljak na nastavak borbe protiv terorizma bez "predaha". Naglasio je da je rizik "i dalje značajan u našim društvima", što "implicira da nema opuštanja i smanjenja kolektivnog opreza".

Globalna emocija

Napad na redakciju lista Charlie Hebdo, u kojem je ubijeno 12 ljudi, izazvao je emocije diljem svijeta i iznjedrio slogan podrške koji je ostao poznat: "Je suis Charlie" (Ja sam Charlie). Dana 11. siječnja 2015. demonstracije su okupile gotovo 4 milijuna ljudi diljem Francuske, s brojnim šefovima država i vlada u pariškoj povorci.

Sloboda izražavanja i sloboda karikature

Deset godina nakon masakra čiji je cilj bila njegova redakcija, Charlie Hebdo objavio je posebno izdanje na 32 stranice. Na naslovnici sebe naziva "neuništivim", s crtežom veselog čitatelja koji sjedi na jurišnoj pušci i čita ove "povijesne" novine. Ovaj broj uključuje seriju karikatura na temu #LaughingatGod.

Tjednik je krajem 2024. pokrenuo međunarodno natjecanje pozivajući ljude da nacrtaju bijes protiv utjecaja svih religija. Između 350 pristiglih crteža odabrano je gotovo 40.

Uz Charlie Hebdo, nekoliko francuskih dnevnih listova svoje naslovnice posvećuje desetoj godišnjici napada: Sloboda, Liberté Charlie! naslov je lista Libération, dok je Le Figaro zabrinut da vidi Francusku "i dalje pod islamističkom prijetnjom".

Teroristička prijetnja nikada nije bila tako prisutna, tvrdi i ministar unutarnjih poslova Bruno Retailleau na naslovnoj stranici lista Le Parisien, dok sjena olovke i gumice probušene metkom iscrtavaju broj 10 na naslovnici La Croixa.

Charlie Hebdo u utorak objavljuje rezultate istraživanja instituta za ispitivanje javnog mnijenja Ifop, provedenog u lipnju 2024., koji pokazuju da 76 posto Francuza vjeruje da je "sloboda izražavanja temeljno pravo" i da je "sloboda karikature jedno od njih".Riss, nasljednik na čelu Charlie Hebdoa kultnog karikaturista Charba, ubijenog u napadu, naglašava da satira ima vrlinu koja nam je pomogla prebroditi ove tragične godine: optimizam.

- Danas vrijednosti Charlie Hebdoa, kao što su humor, satira, sloboda izražavanja, ekologija, sekularizam, feminizam, da spomenemo samo neke, nikada nisu bile toliko osporene. uzrok (...) Možda zato što je to sama demokracija koja se našla ugrožena od obnovljenih opskurnih sila, tvrdi on. 

Čak 76 posto građana u anketi o slobodi izražavanja - smatra da je to temeljno pravo.

No osjećaju da je ona ipak manja nego prije.

- Ne mislim da je učinjen iskorak, dapače, mislim da smo nazadovali kad je riječ o slobodi govora, mnogo je cenzure, smatra Clemence Grouin, stanovnica Pariza.

- Još možemo svašta reći, no postoji strah. Kao što smo vidjeli (na primjeru ubijenog profesora) Samuela Patya, to zapravo i nije sloboda izražavanja. Sada se neki profesori ustručavaju reći svoje mišljenja na koje imamo pravo, rekla je Alice Affoh, stanovnica Pariza.

Za terorističke napade u Parizu 2015. osuđeno je 14 osoba. Od tada do danas u Francuskoj je u nizu islamističkih napada Al Qa'ide i Islamske države ubijeno oko 300 ljudi.