Nastavljeni prosvjedi u Francuskoj zbog spora o mirovinskoj reformi

Tisuće ljudi nastavilo je prosvjede u francuskim gradovima protiv osporavanog plana mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona koji je u završnoj fazi u parlamentu.

Radnici u prometu i drugim sektorima štrajkali su, iako u manjem broju nego prije, dok su se predstavnici oba doma parlamenta sastali kako bi razgovarali o kompromisnom prijedlogu zakona o reformi.

U četvrtak će Senat, a potom i Nacionalna skupština glasovati o prijedlogu i ako oba doma daju zeleno svjetlo, reforma će biti usvojena.

Ključna točka reforme je podizanje dobi za umirovljenje sa 62 na 64 godine. Osim toga, broj godina koje je potrebno uplaćivati u mirovinski sustav treba se povećati, a minimalna mirovina će se podići na 1200 eura.  Žele se ukinuti i povlastice koje uživaju radnici u nekim javnim službama, uključujući radnike Pariškog metroa.

Reforma se smatra ključnim projektom Macrona i njegove vlade desnog centra, a objašnjena je prijetnjom deficita u mirovinskom fondu.

Osim sindikata, planove je kritizirao i dio oporbe. Budući da Macronov tabor više nema apsolutnu većinu u parlamentu, predsjednik se u četvrtak nada potpori konzervativnih republikanaca.

Ostaje nejasno hoće li dovoljan broj zastupnika glasovati za reformu.

Nakon što je vlada prvo tvrdila da želi mirovinski sustav reformirati kako bi bio pošteniji, sada tvrdi da su promjene nužne zbog uštede te kako bi se francuski mirovinski sustav izvukao iz deficita do 2030.

Najvidljivija posljedica štrajkova su hrpe smeća na ulicama Pariza jer ga radnici gradske čistoće ne odvoze, osim u 10 četvrti koje pokrivaju privatne tvrtke gdje se odvoz smeća odvija gotovo normalno.

Prošlog utorka, 7. ožujka, šestog dana prosvjeda protiv mirovinske reforme u Francuskoj sudjelovalo je 1,28 milijuna ljudi, kako je procijenilo ministarstvo unutarnjih poslova, a 3,5 milijuna po procjeni sindikata CGT-a, što je više od rekordnog sudjelovanja ostvarenog 31. siječnja.