14:27 / 12.07.2021.

Autor: K.D./Studio 4/HRT/IMS

Glavak: Tražili smo od CDC-a uvažavanje administrativne podjele Hrvatske

Sunčana Glavak

Sunčana Glavak

Foto: Studio 4 / HRT

Kako se ovaj tjedan završava proljetno i ljetno zasjedanje Hrvatskog sabora, tako je i svoje sjednice zaključio i Europski parlament. Teme koje su odredile zadnje okupljanje EU parlamentaraca su Schengen, kretanje građana i nacionalni plan oporavka Europske Unije za koju i dalje ostaje problem pandemije, koja ozbiljno prijeti europskom turizmu i slobodi kretanja građana, te se postavlja pitanje je li problem u tome što države članice nemaju zajedničke ujednačene mjere.

Zastupnica EU parlamenta Sunčana Glavak smatra kako je Hrvatska trebala imati drukčije kriterije što se tiče određivanja boja zona.

- Uputili smo pitanje CDC-u i pozvali na uvažavanje administrativne podjele RH kako bismo na karti Europske Unije zapravo imali pravedniju raspodjelu, kazala je Glavak gostujući u emisiji "Studio 4".

Dodaje kako je dobar potez bio uvođenje digitalnih Covid putovnica.

- Hrvatska ih je uvela već od 21. lipnja i ono što smo primijetili, s obzirom da se cijelu prošlu i ovu godinu putovalo uz dosta poteškoća, da se stanje ipak popravlja. U svakom slučaju ono što je EU razumjela početkom pandemije jest da moramo prije svega ojačati svoje zdravstvene kapacitete i da oni moraju biti što ujednačeniji, rekla je.

Primjer neujednačenih mjera i graničnih režima dala je Francuska koja je na listu zemalja u koje njihovi građani ne bi trebali putovati stavila Španjolsku i Portugal, dok se te države ne nalaze na listi drugih EU zemalja, primjerice Njemačke i Austrije.

- Mislim da je Hrvatska napravila sve što je mogla s razine Vlade, što se vidi i na prošlogodišnjoj turističkoj sezoni. Ono što nama predstoji u RH je da održimo sezonu koliko god je moguće duže i nadam se da će ograničenja koja naši susjedi stavljaju pred svoje građane biti manja prepreka za one koji žele doći na odmor u Hrvatsku, kaže Glavak koja objašnjava kako je na razini EU parlamenta bilo dogovareno da se dozvoli protočnost, ne samo roba i usluga, već i kretanje ljudi.


- Mislim da ipak možemo računati na dobru sezonu, no to sve ovisi o nama – mi smo dobro procijepljeni, na razini EU, kaže Glavak i poziva one koji nisu cijepljeni da to naprave.

Jedna od bitnih točaka zasjedanja EU parlamenta je Schengen i ulazak Hrvatske u schengensku zonu, koje bi moglo biti realizirano tijekom slovenskog predsjedanja.

- Hrvatska je spremna za ulazak u Schengen, to je rezultat napora i Vlade RH i Ministarstva unutarnjih poslova. Pokazali smo da smo ispunili sve kriterije, i to je bilo jasno i u raspravi i usvajanjem našeg amandmana. Samu odluku još očekujemo na Vijeću i svi računamo da će to najkasnije biti sljedeće godine kaže Glavak i dodaje kako bi bilo sjajna poruka da se ulazak Hrvatske dogodi u vrijeme predsjedanja Slovenije koja Hrvatskoj pruža punu potporu u tom procesu.

Na pitanje zašto se EU parlamentarci koji dolaze iz Hrvatske ne sastanu barem jednom tijekom godišnjeg zasjedanja, Glavak kaže kako je bilo suradnje prilikom rasprave oko potresa u Hrvatskoj.

- Nije da ne razgovaramo, međutim, nisu uobičajene takve vrste sastanaka. Ono što mi radimo su sastanci naših delegacija gdje razmatramo teme za sljedeću sjednicu i donosimo odluke, a kada se razgovara o nekakvim amandmanima i podršci, to ide i na individualnoj razini, nije da toga nema. Jasno se zna koji su prioriteti RH i koji su naši interesi, kaže i dodaje kako nije bilo glasne potpore oko nekih tema koje su jako važne za RH, kao što je primjerice Schengen.

Hrvatska je sjajno prošla što se tiče rezerviranih sredstava iz programa nacionalnog oporavka za države Europske unije – još u siječnju ove godine dobivena su sredstva za obnovu Zagreba, i to malo više od 594 milijuna eura, te 111 milijuna eura sredstava za Banovinu iz Fonda solidarnosti EU-a.

- Taj mehanizam je središnje mjesto plana 'Next generation EU', instrumenta za privremeni oporavak kojim komisija omogućuje prikupljanje sredstava za pomoć u sanaciji neposredne ekonomske i socijalne štete, kao posljedice pandemije i korona virusa. U okviru njega dostupno je 672.5 milijarde eura zajmova i bespovratnih sredstava za potporu reformama. Po zaprimljenom nacionalnom planu, komisija je napravila evaluaciju i odobreno je ono što je Republika Hrvatska i zatražila, objašnjava Glavak i dodaje kako je Hrvatska za svoj plan osigurala gotovo 75 milijardi kuna, a u fokusu tog plana su mjere koje će ojačati gospodarstvo.

Po pitanju neslaganja EU oko nekih pitanja vezanih za Mađarsku, gdje je vidljiva polarizacija po ideološkim pitanjima, Glavak kaže kako je stav EU "konkurentnija i snažnija Europska unija, čija je članica i Mađarska".

- Mislim da smo jasno izrazili svoj stav što mislimo o tome. Puno puta se ne slažemo s mađarskim kolegama ili politikom koja se vodi u Mađarskoj, međutim moramo razlučiti sto je unutar političko pitanje i što je pitanje koje je na razini EU. Ideološke teme se često stavljaju u fokus – i kod nas i na razini EU, posebno kada su neki izborni ciklusi u pitanju. Dakle, u pomanjkanju sadržaja, ideologija uvijek nekima dobro dođe kao dobar adut, tako da moramo to pogledati i s tog aspekta, smatra Glavak i ističe kako se mora razumjeti da je EU tijekom pandemije shvatila koji su njezini nedostaci, te u kakvom se geopolitičkom okruženju nalazimo.

- Moramo razumjeti da smo imali jedno snažno i novo oružje, a to je bilo cjepivo, i da su tu različite sile zapravo željele preuzeti svoj primat. Kada pogledamo taj cijeli kontekst, moramo snažno zagovarati opstanak i jačanje Europske unije, zaključuje Glavak.

Prije ljetne stanke, u Hrvatskoj će se sljedeći tjedan odraditi još neke parlamentarne aktivnosti, a jedna od njih je i konferencija na Plitvičkim jezerima koja se bavi ulogom žena u političkim procesima i jačanju i doprinosu EU u okviru konferencije o budućnosti Europe.

 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!