Koliko smo izloženi dezinformacijama i koja je njihova svrha?

Europska unija ulazi u jesen s nekoliko žarišnih točaka na svojim granicama. Rat u Ukrajini neće završiti tako skoro, rekao je glavni tajnik NATO-a u intervjuu za njemačke medije. Južnije, na otok Lampedusu do jučer je stiglo 8 i pol tisuća ljudi, tražitelja azila. Stanovnici su ogorčeni, traže hitno rješenje.

- Migracijski val se ponovno pokreće, nije to kao što je bilo 2015., ali se intenziviraju aktivnosti. Koliko je situacija ozbiljna, pokazuje činjenica da su jučer na Lampedusu došli talijanska premijerka Meloni i predsjednica Europske komisije Von der Leyen. Postojeći sustav ima brojnih nedostataka. Naime, brojne su situacije kad se zakonite migracije nastoje prikriti ilegalnim migracijama i onda se te ilegalne migracije pokušavaju integrirati u društvo na različite načine, ali često bez uspjeha. Vidimo to i na primjeru Hrvatske, rekao je za emisiju "Studio 4" Gordan Akrap, stručnjak za hibridne sukobe.

- Mi na takav način ne možemo graditi budućnost EU-a, ovakvo korištenje i zloupotreba migrantskih prava i azila trebaju se redefinirati i prilagoditi inače će doći do ozbiljnih posljedica u političkim procesima u državama EU-a, dodao je Akrap i istaknuo kako će novi saziv Europskog parlamenta za 5-6 godina sigurno donijeti znatno oštrije mjere u politici prema migracijama.

Rat u Ukrajini se nastavlja.

- Rusija je trenutno najozbiljnija prijetnja euroazijskoj stabilnosti imajući u vidu da Kina i kineska politika koja se razvija ima vrlo jasne obrise ponavljanja onoga što je Rusija radila u zadnjih 10-15 godina. Europa unutar sebe mora naći sposobnosti i razviti aktivnosti kojima može preventivno djelovati tako da prepoznaje buduće izazove i krize koje mogu ugroziti njenu funkcionalnost i stabilnost, rekao je Akrap.

Istaknuo je kako se Rusiju može i treba pobijediti ne samo zbog toga što je agresor na Ukrajinu, nego i zbog brojnih malicioznih aktivnosti zloupotrebljavanja demokracije.

- Ali i da se spriječe budući agresori protiv demokratskih društava koji će pokušati promijeniti političku volju stanovništva, dodao je Akrap.

Stručnjak za hibridne sukobe naglašava kako se često zaboravlja da do ratova u Ukrajini, Gruziji, Čečeniji i slično ne bi došlo da Rusija nije bila agresor.

- Objektivno, točno, pouzdano informiranje javnosti jedna je od ključnih aktivnosti kako bi se spriječile dezinformacije na temelju kojih stanovništvo može donijeti pogrešne zaključke. Dakle, nazivanje stvari pravim imenom, izbjegavanje lažne političke korektnosti jer to može samo štetiti demokracijama i našim slobodama, rekao je Akrap.

Napominje kako smo u vrlo vlikoj mjeri izloženi dezinformacijama i propagandi.

- Već 10-ak godina se zna da su medijske operacije, kojima se pokušava oblikovati znanje, mišljenje i percepcija i utjecati na odlučivanje ciljanih grupa, primarno djelovanje brojnih informacijskih napadača, istaknuo je Akrap.

Jedna od ključnih aktivnosti na kojima EU radi je vraćanje povjerenja stanovništva u institucije države i Unije.

- Bez tog povjerenja teško je očekivati da će društva biti u stanju obraniti se od informacijskih nasrtaja, rekao je Akrap.

Posebno se to intenziviralo u vrijeme pandemije COVID-a kada su brojne dezinformacije koje su ulazile u javni prostor imale rukopis u Kini ili Rusiji, naglasio je Akrap. Istaknuo je kako se to nastavlja i danas kada te zemlje plasiraju dezinformacije u vezi s ratom u Ukrajini te namjerama Europe, SAD-a odnosno NATO-a u budućnosti.

Koliko se EU promijenio?

Akrap je rekao kako je vidljivo da se Europa mijenja, što je prirodni proces.

- S jedne strane morate se prilagođavati određenim pojavama, što je po mom mišljenju štetno jer u tom slučaju ste reaktivni, pratite trendove. S druge strane, ako ste vi taj koji diktira trendove - to je dobro. Europa će se i dalje mijenjati jer je odlučila biti i globalni čimbenik i u tom smislu ide u snažan razvoj svojih sposobnosti, pojasnio je Akrap.