Gotovac: Nezadovoljstvo mladih je autentično, nemojmo ih podcjenjivati

Prosvjedi mladih u europskim državama nemaju jedinstvene razloge, ali povezuje ih nezadovoljstvo perspektivom koju današnje društvo pruža novim generacijama, ocijenio je u "Studiju 4" profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Viktor Gotovac.

Govoreći o prosvjedima u Francuskoj, Njemačkoj i drugim europskim državama, Gotovac je upozorio da ih ne treba promatrati kao jedan jedinstveni pokret.

– Prije svega, upozorio bih da se ne radi o jednom jedinstvenom prosvjedovanju. Vidjeli smo da su prosvjedi prvo krenuli iz Francuske pa se širili na Italiju. Sada se pridružila i Njemačka. Istodobno, iz ponešto drugačijih razloga, prosvjedi traju i u Albaniji, rekao je Gotovac.

Objasnio je da se zahtjevi razlikuju od države do države. U Francuskoj su, prema njegovim riječima, ponajprije povezani sa školovanjem, uvjetima za obrazovanje i financiranjem obrazovnog sustava. U Njemačkoj su se tomu pridružila socijalna pitanja i protivljenje militarizaciji, odnosno vojnom roku.

Među važnim pitanjima koja potiču nezadovoljstvo mladih izdvojio je i stanovanje, troškove života i korupciju.

"Mladi gube povjerenje u institucije, nemojmo ih podcjenjivati"

– Čini mi se da su mladi izgubili povjerenje prema institucijama. Ipak, postoji nešto što mi se čini da je poveznica između svih tih prosvjeda, a to je činjenica da je perspektiva koju pružamo mladima u ovoj generaciji možda prvi put u Europi lošija od perspektive koju su imale prošle generacije. I mladi to vide, rekao je.

Unatoč obrazovanju i tehnološkim promjenama, dodao je, mladima se sve slabije jamči život kakav su očekivali. Kao primjer naveo je i Hrvatsku, u kojoj mladi kasno napuštaju roditeljski dom te se teško osamostaljuju. Prema njegovoj ocjeni, tradicionalne političke stranke i institucije također sve teže odgovaraju na društvene probleme i predstavljaju različite društvene interese.

Na pitanje mogu li prosvjedi biti predmet političke manipulacije, Gotovac je rekao da takvu mogućnost ne treba isključiti, ali upozorio je da bi bilo pogrešno zbog toga zanemariti stvarne uzroke nezadovoljstva.

– To je, naravno, sasvim legitimno pitanje i nešto što je moguće. Međutim, čini mi se da bi bilo pogrešno iz toga zaključiti da ovo nezadovoljstvo kojem svjedočimo nije autentično, nije stvarno, rekao je. Naglasio je i da mlade ne treba promatrati kao politički homogenu skupinu.

Mladi nisu politički homogena masa, ali su ipak sposobni, i nemojmo ih podcjenjivati, da sami dođu do zaključaka iz vlastitih očekivanja i vrijednosti za koje se zalažu. Sve to unatoč tomu što se njihova politička uvjerenja možda znatno razlikuju, rekao je Gotovac.

Politička komponenta prosvjeda i nasilje?

Osvrnuo se i na pojavljivanje palestinskih zastava na dijelu prosvjeda. Smatra da je riječ o političkoj i ideološkoj komponenti međunarodnog pokreta mladih koja se povezuje i sa socijalnim zahtjevima.

– To je dio međunarodnog pokreta mladih koji je očito sada angažiran, izričito povezuje svoje socijalne zahtjeve i s protivljenjem militarizaciji, protivljenjem nekakvim politikama država članica NATO-a, protivljenjem izraelskom djelovanju u Gazi prema Palestincima, rekao je.

Ipak, Gotovac ne smatra da bi pojavljivanje pojedinih zastava trebalo zasjeniti temeljne zahtjeve prosvjednika za bolje obrazovanje, za bolju perspektivu. Naglasio je da socijalno nezadovoljstvo ne može biti opravdanje za kaznena djela.

Pritom je upozorio da treba razlikovati zahtjeve prosvjednika, način organiziranja prosvjeda i konkretna kaznena djela pojedinaca.

– To ne kompromitira cijele prosvjede, kompromitira te pojedince. Ne smije se ni na koji način romantizirati nasilje ili ga povezivati sa samim razlozima zbog kojih se prosvjeduje, istaknuo je.

"Nadam se da ovakav oblik prosvjedovanja nećemo doživjeti u Hrvatskoj"

Govoreći o nasilju koje prati dio prosvjeda u europskim državama, Gotovac je rekao kako se nada da Hrvatska neće doživjeti takve nerede.

– Siguran sam da ni vi, a ni ja ne želimo uopće zamišljati da bismo u Hrvatskoj imali ovakve nerede koji bi pratili prosvjede. To su, naravno, stvari drugačijih kultura. Prosvjedovanje u Francuskoj je uvijek, znamo i kada su prosvjedi sindikata, malo vatrenije ili puno vatrenije nego što je kod nas. Zaista se nadam da ni na koji način ovakav oblik prosvjedovanja ili ovakav oblik popratnih događaja uz prosvjedovanje nećemo doživjeti u Hrvatskoj, rekao je.

Gotovac smatra da dio nezadovoljstva mladih treba promatrati i kroz gospodarske probleme s kojima se Europa suočava. Kao ključne izazove izdvojio je produktivnost, cijene energije i demografsko starenje.

– Europa je zaista suočena s problemom u razvoju. Američko i kinesko gospodarstvo napreduju bitno brže, pogotovo kada gledamo inovativnost ili umjetnu inteligenciju, a Europa se suočava s elementarnim problemima produktivnosti, cijene energije i demografskog starenja, rekao je.

Dodatno opterećenje predstavljaju, kaže, troškovi obrane i sigurnosti, zbog čega Europa mora odgovoriti na šire pitanje svojih budućih prioriteta. Gotovac smatra da su mladi dobro prepoznali taj problem, ali iz njihovih zahtjeva ne izvodi zaključak da odbacuju demokratske vrijednosti ili društvene obveze.

"Socijalna država najvrjednije je postignuće Europe"

Unatoč gospodarskim problemima i novim izdacima za obranu i sigurnost, Gotovac smatra da odgovor ne bi smjelo biti odustajanje od europskog modela socijalne države.

– Ne bih izvukao zaključak da bi socijalna prava bila neki luksuz u Europskoj uniji kojeg se trebamo odreći. Vjerujem da je socijalna država najvrjednije postignuće koje je Europa ikad dosegnula, upravo time što svojim građanima jamči i kvalitetno obrazovanje i zdravstvo i socijalnu sigurnost, istaknuo je.

Prema njegovim riječima, takav sustav nije važan samo zbog socijalnih prava građana, nego utječe i na gospodarsku produktivnost.

– Danas se postavlja pitanje tko će to i kako financirati i što će biti prioritet – obrana i sigurnost ili socijalna država. Tako da u tom pogledu imamo legitimnu političku poziciju mladih, rekao je Gotovac.

"Mladi žele pošteno raditi i pristojno živjeti"

Gotovac je ponovno jasno razdvojio zahtjeve mladih koji prosvjeduju od krađa, nasilja i drugih kaznenih djela koja se događaju uz dio prosvjeda.

– Teško je komentirati taj element nasilja koje prati i krađe i počinjenje kaznenih djela jer čini mi se da to očito ni organizatori nisu uspjeli kontrolirati. Ali meni se čini da ipak ti mladi okupljaju na nekakvoj ideji ljude koji prosvjeduju. Ovo što se zapravo slije uz njih ili što poprati te prosvjede nešto je drugo, rekao je.

Odbacio je tumačenje prema kojem bi prosvjedi pokazivali da nova generacija ne želi raditi i samo očekuje socijalna prava.

– Ne bih rekao da sada tu imamo nekakvu generaciju koja odustaje od rada, koja ne želi raditi, koja želi krasti i oduzimati. Meni se čini da je ovo ipak vođeno idejom da mladi žele pošteno raditi, da mladi žele pristojan život, da mladi žele da država, naravno, uvaži njihovu sigurnost, ali da zbog toga ne trpe ni obrazovanje, ni zdravstvo, ni svi oni sustavi socijalne države kojima se Europa dičila i treba dičiti, rekao je Gotovac.

"Ova generacija ima puno lošiju perspektivu"

Gotovac smatra da mladi istodobno žele očuvanje socijalne države i produktivno gospodarstvo koje će omogućiti njezino financiranje. Njihovo nezadovoljstvo povezuje prije svega s osjećajem da su im životne mogućnosti lošije nego što su ih imale generacije prije njih.

– Mladi žele socijalnu državu, jasno žele, a onda i produktivno gospodarstvo koje će tu socijalnu državu omogućiti, ali su svjesni da njihova generacija prvi put nakon Drugog svjetskog rata, pogotovo u zapadnoj Europi, zapravo ima puno lošiju gospodarsku perspektivu, perspektivu zapošljavanja, života i rada u odnosu na prethodnu generaciju, zaključio je Gotovac.

Više pogledajte u videoprilogu: