Govor o stanju EU-a: Hrvatski EP-ovci izdvojili Mladića, Kanadu i zaštitu djece

Hrvatski eurozastupnici iz govora predsjednice Komisije Ursule von der Leyen u srijedu su izdvojili osudu ispraćaja Ratka Mladića, poziv Kanadi da postane pridružena članica EU-a te zabranu društvenih mreža za mlađe od 13. 

Von der Leyen u srijedu je održala svoj godišnji govor o stanju Europske unije, osvrnuvši se na niz tema poput konkurentnosti, sigurnosti i neovisnosti kontinenta. U obraćanju dugom gotovo sat i pol između ostalog je rekla je da je bila šokirana slikama s ispraćaja Ratka Mladića u Beogradu. Poručila je da slavljenje ratnog zločinca nema mjesta u Europi.

Zastupnica pučana Željana Zovko u izjavi novinarima rekla je da je predsjednici Komisije time izrekla ono što je svima na srcu da se s vrijednostima EU-a neće trgovati. Zastupnik konzervativaca Stephen Nikola Bartulica pozdravio je tu osudu, no ponovio da Hrvatska od Srbije, koja je daleko od članstva, kao uvjet za njezino pridruživanje postavi isplatu ratne odštete. 

Zastupnik zelenih Gordan Bosanac kazao je da smo napokon dočekali oštru retoriku oko Srbije. Pozdravio je što je von der Leyen jasno i nedvosmisleno osudila slavljenje ratnih zločinaca, no dodao da je na njoj sada da ne posjeti Srbiju prije izbora krajem listopada. 

Zastupnik socijalista i demokrata, izvjestitelj EP-a za Srbiju Tonino Picula izuzetno je razočaran tim dijelom njezinog govora jer ga je ostavila za sam kraj te je izbjegla reći da je Mladić odgovoran za genocid. Picula smatra da je predsjednica Komisije propustila priliku ne pozivajući Majke Srebrenice u Strasbourg, kao što je to učinila s nekoliko gostiju na plenarnoj sjednici. 

Što se tiče Mladića, ja ne mogu zamisliti da u istom procesu mogu biti Kanada kao pridružena članica EU-a te Vučićev SNS kao pridruženi član EPP-a, nastavio je hrvatski zastupnik. 

Von der Leyen je tijekom govora pozvala prisutnog kanadskog premijera Marka Carneya da se njegova zemlja pridruži EU-u kao pridružena članica. 

Picula je rekao da to nije prvi put da von der Leyen svojim prijedlozima uvodi EU u poprilično neispitan političko-pravni prostor jer status pridružene članice još uvijek ne postoji. 

No, smatra zastupnik, riječ je o nečemu što se ne treba podcijeniti jer je to dio procesa okupljanja srednjih sila koje je Carney najavio još početkom godine, nužno ujedinjavanje u svijetu gdje je broj autokracija nadmašio broj demokracija. 

Bartulica je naglasio da nitko ne zna što znači pridruženo članstvo. Pozdravio je dolazak Carneya, koji će se dan kasnije i sam obratiti Parlamentu, no naglasio je da se suradnja Bruxellesa i Ottawe ne smije temeljiti na globalističkoj eliti. Ocijenio je da je stanje u Kanadi vrlo loše te da se mnogi Hrvati stoga vraćaju. 

Bosanac je pozdravio tu ideju koja EU-u daje novi zamah kao predvodniku demokratskih država u svijetu. 

Zovko je također pozdravila Carneyev dolazak, no naglasila da ni EU ni Kanada ne mogu bez Sjedinjenih Država, najvećeg strateškog i sigurnosnog partnera. 

Djeca na internetu

Von der Leyen je, između ostalog, u svom govoru najavila akt kojim će se mlađima od trinaest godina onemogućiti pristup društvenim mrežama, a mlađima od petnaest neće moći imati osobni račun, samo mini račune pod nadzorom roditelja. Za one od 15 do 18 velike će platforme biti obavezne raditi na sigurnosti dizajna, najavila je Von der Leyen. 

Zastupnica pučana Nikolina Brnjac toplo je pozdravila najavljeni akt koji će urediti prisustvo djece na društvenim mrežama. 

Ocijenila je da je to nužno jer svako sedmo dijete u Europi ima problem s mentalnim zdravljem, a posljednjih 15 godina taj je broj narastao za 35 posto. 

Bosanac je također pohvalio najavu obračuna s big tech kompanijama u kojemu su kolege pučani inače puno uplašeniji. Naglasio je da je dobro da dolazi do zaštite maloljetnika, no da priča tu ne smije stati jer su i odrasli izloženi algoritmima, pa demokracije tu trebaju napraviti dodatne iskorake. 

Sunčana Glavak, koja se često bavi temom zaštite mladih na internetu, pohvalila je što se naglasak napokon stavio na to da društvene mreže i korporacije ne mogu biti one koje će postavljati pravila na internetu. 

Odgovornost društva je da uvede medijsku pismenost kako bi djeca bila otporna na sadržaje koje susreću, no i platforme moraju biti pod kontrolom te odgovorne za sadržaje koje isporučuju. 

Nisam za zabranu djeci da koriste platforme, nego zabranu platformama da koriste djecu, naglasila je Glavak koja s hrvatskim vlastima radi i na kriminalizaciji 'cyberbullyjinga'.