11:59 / 11.10.2019.

Autor: HRT

Grabar-Kitarović: Hrvatska štiti najdulju vanjsku kopnenu granicu u EU-u

Foto: Twitter/@KolindaGK

Foto: Twitter/@KolindaGK

Foto: - / -

Predsjednica je odbacila navode nekih organizacija i političara da hrvatska policija primjenjuje brutalnu silu u sprečavanju ilegalnih migracija iz susjedne Bosne i Hercegovine.
Migracije su jedan od najvećih izazova našeg doba koji EU mora rješavati zajednički i odgovorno, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na političkom forumu u Ateni i upozorila na goleme napore Hrvatske u zaštiti najdulje vanjske kopnene granice u EU.

- Hrvatska granica prema BIH, ali i Srbiji i Crnoj Gori, jest najduža granica Europske unije. Hrvatska je uspješno čuva. Hrvatski policajci vrlo profesionalno obavljaju svoj posao, rekla sam da ima puno lažnih vijesti koje govore o brutalnosti hrvatskih policajaca, međutim to uopće nije točno, kazala je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.

Grabar-Kitarović je održala izlaganje na 15. neformalnom sastanku 13 šefova država članica EU-a bez izvršnih ovlasti, tzv. Skupine Arraiolos koji se ove godine održava u Grčkoj, a dvije središnje teme su Učinkovito suočavanje s gospodarskom i izbjegličkom krizom i Zajedničko rješavanje modernih izazova sigurnosti Europske unije i njezinih država članica.

- Migracijsko pitanje jedno je od najvećih izazova našeg doba - rekla je izrazivši žaljenje što EU na njega još nije odgovorio rješenjima koja bi bila prihvatljiva svim članicama.

Netočni navodi o brutalnosti hrvatske policije

Predsjednica je odbacila navode nekih organizacija i političara da hrvatska policija primjenjuje brutalnu silu u sprečavanju ilegalnih migracija iz susjedne Bosne i Hercegovine.

- Izbjeglički kampovi u susjednoj zemlji podižu se uz granicu s Hrvatskom preko koje migranti nastoje prijeći u zapadne članice Unije - podsjetila je.

- Suradnja između vlade u Sarajevu i lokalnih bosanskohercegovačkih vlasti nije dobra - ocijenila je te ponovila da Hrvatska uspješno čuva najdulju kopnenu granicu i čini sve da što prije pristupi Schengenskoj zoni.

Europa mora naprijed

-
Europa ne smije biti spora u traženju odgovora i rješenja za izazove našeg doba - rekao je u uvodnom izlaganju domaćin sastanka, grčki predsjednik Prokopios Pavlopoulos. Pozivom na jačanje europskih institucija u vrijeme velikih izazova za Europsku uniju i svijet Pavlopoulos je upozorio da Europa mora uhvatiti korak s vremenom kako bi se nosila s izazovima.

Gospodarski izazovi

Na temu gospodarske krize hrvatska predsjednica je rekla da su izgledi za globalni rast i sprječavanje mogućih gospodarskih kriza sve krhkiji i nesigurniji i prema predviđanjima usporit će na najslabiji godišnji rast (2.9 posto u 2019. odnosno 3 posto u 2020.) od izbijanja financijske krize.

Nepovoljni utjecaji su i eskalacija trgovinskih napetosti u svijetu, prijetnja brexita bez sporazuma i demografski pad.

- Iako nema znatnije izravne opasnosti za hrvatsko gospodarstvo u tom pogledu čak i relativno blag izlazak (Velike Britanije) bez sporazuma imat će veliki utjecaj, smanjit će stope rasta u Europi i svi ćemo to osjetiti - upozorila je.

- Za budućnost Europske unije članice moraju poraditi na brisanju vidljivih i nevidljivih granica u samoj Uniji - poručila je nadalje i naglasila da je velik izazov još uvijek nejednak stupanj razvoja unutar europske zajednice.

Bugarski predsjednik Rumen Radev upozorio je da je EU još Europa razlika, a hrvatska predsjednica na to se nadovezala podsjetivši na Inicijativu triju mora koja ima dobre izglede da premosti razlike.

Inicijativom Triju mora Hrvatska je preuzela proaktivnu ulogu u jačanju europske otpornosti, posebice u energetskoj sigurnosti i neutraliziranju infrastrukturnih nedostataka u središnjoj Europi.

Kazala je da je Hrvatska nakon početne nesigurnosti ostvarila dobre rezultate u povlačenju novca iz europskih fondova.

Svi predsjednici ponovili su da nemaju ništa protiv migranata koji traže politički azil. Za njih su sve granice otvorene, i o njima brigu vode posebne institucije. Druga, nezaobilazna tema sastanka - globalna nesigurnost i njezin utjecaj na gospodarstvo. - Svjesni smo da se sigurnosno stanje u svijetu rapidno mijenja. Osjećamo to na svakom koraku, ponajprije zbog sve izraženijeg suprostavljanja takozvanih velikih sila. Moramo biti svjesni da ti napeti odnosi uvelike utječu na sigurnost Europe, rekao je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier.

I na kraju, kada je riječ o sigurnosti Europe, nema baš dobrih vijesti jer nepovoljnih je utjecaja sve više, spomenimo samo najaktualnije - eskalacija trgovinskih napetosti u svijetu, prijetnja brexita bez sporazuma i opći europski demografski pad.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!