16:26 / 07.01.2022.

Autor: V.G./Hina/HRT

Građani finaliziraju svoje preporuke za zdravstvene i klimatske politike EU-a

Klimatske promjene sve veći problem

Klimatske promjene sve veći problem

Foto: Ilustracija / Shutterstock

Dvjestotinjak europskih građana pozvanih da daju doprinos raspravi o razvoju okolišnih i zdravstvenih politike Europske unije, u petak su u Varšavi počeli pripremati završne preporuke koje će uputiti europskim institucijama.

Panel o zdravlju, klimatskim promjenama i okolišu, na kojem će do nedjelje građani oblikovati svoje konačne preporuke i očekivanja od EU-a, jedan je od četiriju panela Konferencije o budućnosti Europe.

Nasumično odabrani građani iz svih članica EU-a do sada su održali dvije rasprave o klimatskim i zdravstvenim politikama Unije, jednu u Strasbourgu u listopadu i drugu online u studenome na kojoj su pripremili smjernice na temelju kojih će u Varšavi definirati svoje preporuke institucijama EU-a.

U dosadašnjim su raspravama zatražili jedinstveni europski zdravstveni sustav, po okoliš održivije gospodarstvo i predložili sveobuhvatan pristup obrazovanju o zdravom životu i prehrani.

Predložili su, među ostalim, subvencioniranje škola kuhanja u državama članicama u kojima će se Europljani već od vrtićke dobi sustavno učiti zdravoj prehrani i kvalitetniju prehranu u školskim menzama s organskim namirnicama, prije svega povrćem.

Kako bi doskočili problemu visoke cijene takvih namirnica predložili su stvaranje i subvencioniranje malih školskih i gradskih vrtova.

Manje mesa, više povrća

U skladu s takvim pristupom zatražili su veće potpore manjim farmama i organskim farmama koje proizvode i prodaju na regionalnoj razini, pri čemu bi osnovni kriterij subvencioniranja proizvodnje bio održivost, a ne veličina površine koja se obrađuje. Također sugeriraju manje mesa i prerađenih sirovina u prehrani Europljana.

Pitanje kriterija za subvencioniranje poljoprivrednih gospodarstava bilo je i jedno od najspornijih u nedavno usvojenoj reformi Zajedničke europske poljoprivredne politike, pri čemu su u Europskom parlamentu na kriteriju održivosti posebno inzistirali zastupnici iz kluba Zelenih.

Među ekološkim problemima građani su izdvojili problem rasipanja vode te predlažu ograničenja za industrijski poljoprivredu i tvrtke i nove načine obračuna potrošnje vode, slične onima kakvima se obračunava potrošnja struje.

Preporučuju i da se javni prijevoz usmjerava na potrebe društva umjesto na zaradu, a EU pozivaju da promiče manju upotrebu osobnih automobila.

Građani su u više točaka upozorili na potrebu zaštite bioraznolikosti, pri čemu su se dotaknuli niza problema, od upotrebe pesticida, pojave invazivnih vrsta do intenzivne poljoprivrede.

Njihovi su prijedlozi u mnogim dijelovima na tragu inicijativa i strategija Zelenog plana EU-a, poput strategije "Od polja do stola" i niza rezolucija Europskog parlamenta koji predviđaju po okoliš održivije gospodarske prakse i potrošačke navike.

Građani drže da bi EU bi trebao poticati države članice da u nastavni plan i program integriraju ekološki odgoj kao predmet, a učitelji bi trebali biti iz zvan školskog sustava, primjerice iz NVO-a i istraživači, te bi ih trebalo "dobro plaćati".

Djecu putem školskih programa treba poticati da što više vremena provode u prirodi, a obitelji treba da s djecom da više vremena provode u kontaktu s prirodom.

Sve manje sumnji

Građani su istaknuli i važnost promicanja zdravog načina života, od uvođenja vremena za rekreaciju na radnim mjestima do promicanja fizičke aktivnosti općenito.

Ivan Begić, 24-godišnji student socijalnog rada iz Grubišnog Polja, jedan od sudionika panela iz Hrvatske, smatra da se tom pitanju do sada nije pridavalo dovoljno važnosti.

- Premalo se govori o fizičkoj aktivnosti. Poslovi su postali prilično sjedilački, a to počinje od najranije dobi u školama, drži Begić.

U panelu sudjeluje i 22-godišnja Zagrepčanka Mateja Lisak koja je pojasnila kako bi "jedinstveni europski zdravstveni sustav značio jednako zdravstvo za sve i dijeljenje informacija i istraživanja među svim državama članicama.

Konferenciju su čelne institucije Unije pokrenule na proljeće prošle godine kako bi EU približile građanima, saslušale njihove želje i očekivanja, te se u konačnici vodile njihovim preporukama u oblikovanju europskih politika. Konferencija će se zaključiti krajem proljeća ove godine za vrijeme francuskog predsjedanja EU-om.

Begić kaže da je i sam, kao i mnogi drugi sudionici, sumnjao da će "nadležni" u EU-u doista uvažiti njihove preporuke, ali su mu sumnje bivale sve manje kako se rad Konferencije razvijao.

- Dosta je predstavnika bilo sumnjičavo, uključujući i mene. Sada smatram, s obzirom koliko je Europska unija uložila truda u organizaciju ovog događaja, da zaista žele čuti mišljenje građana i sve sam manje sumnjičav, priznao je Begić.

Varšavski panel koji će pripremiti preporuke za EU-ove politike za zdravstvo i okoliš održava se od petka do nedjelje na dvije lokacije - u Palači kulture i znanosti, sedamdesetak godina starom impozantnom socijalističkom kompleksu u središtu grada čiji je toranj sa svoja 44 kata još uvijek najviša građevina u Poljskoj, te u kampusu Europskog koledža na periferiji poljske prijestolnice

Pored panela posvećenog zdravlju i okolišu, građani svoje preporuke pripremaju u okviru još tri panela od kojih jedan zahvaća široko područje od gospodarstva, obrazovanja, kulture, mladih, sporta i digitalne transformacije, dok se druga dva se bave europskom demokracijom i ulogom EU-a u svijetu i migracijama.

Istovremeno građani svoje prijedloge upućuju putem lokalno organiziranih događanja i višejezične digitalne platforme, a oni su također temelj za rasprave u okviru panela.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!