11:41 / 10.05.2021.

Autor: HRT/Hina

Grlić Radman: Koncept konstitutivnih naroda ključan za stabilnost BiH

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman

Foto: Olivier Matthys / REUTERS

Ministri vanjskih poslova u Bruxellesu raspravljaju o dvjema strateški važnim temama za Europsku uniju - odnosima sa SAD-om te o zapadnom Balkanu. Nastavak rasprave pokrenuo je hrvatski "non-paper" o potrebi većeg angažmana Unije na jugoistoku Europe. 




Dopisnica HTV-a iz Bruxellesa Jasna Paro za Dnevnik je naglasila da ako je suditi prema izjavama, onda se može reći da cijela regija zapadnog Balkana ima specijalnu ulogu u EU-u i za EU.

Na sastanku se posebno isticalo da nisu samo pregovori o proširenju okvir sa zapadnim Balkanom nego da cijela regija ima strateški važan značaj za EU i zbog toga se predlaže snažniji politički angažman EU-a kako cijela regija ne bi potpala pod političke utjecaje koji su suprotni europskim interesima.

Ministri su snažno poduprli teritorijalnu cjelovitost BiH, a u dokumentu se govori kako se očekuje od BiH da već ove godine počne provoditi svih 14 preporuka koje je definirala Europska komisija.







video thumb

- Ministri snažno podupiru teritorijalni integritet i suverenitet BiH. To moram još jednom ponoviti. Ministri su se složili da bi BiH trebala tijekom ove godine pokrenuti ustavne i izborne reforme. I to želimo poduprijeti svakodnevnim angažmanom našeg stalnog predstavnika u Sarajevu, naglasio je Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a.

- Nema promjena granice na zapadnom Balkanu. Ono što je utvrđeno, utvrđeno je Badinterovom komisijom i poslije na temelju ustava koji je omogućavao državama emancipaciju, suverenost, priznanje. Jasno da pitanje demokratizacije društva i sve one promjene koje su vezane uz napredak u svim tim procesima to same države moraju provesti ako žele prihvatiti standarde EU-a, ističe Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova RH.

video thumb

Borell: Politička atmosfera u BiH se pogoršala

Uoči sastanka visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borell istaknuo je da se politička atmosfera u BiH pogoršala te da treba zaustaviti nacionalističku retoriku. Od BiH se očekuju dvije ključne stvari: ustavna i izborna reforma. 

- Danas možda najvažnija stvar o kojoj ćemo razgovarati jest situacija na zapadnom Balkanu. Treba vidjeti što možemo učiniti za tu regiju, kako ponuditi i osigurati bolju i snažniju europsku perspektivu, rekao je Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.


Ministar Gordan Grlić Radman na raspravi će posebno objasniti da ustavne promjene nisu u suprotnosti s izbornim zakonom i kako nema razloga da se obje reforme ne provode paralelno.

video thumb

Grlić Radman: Koncept konstitutivnih naroda ključan za stabilnost BiH

Koncept triju konstitutivnih naroda u BiH nije u suprotnosti s presudom Sejdić-Finci i on je ključan za funkcionalnost, stabilnost i europski put te zemlje, izjavio je u Bruxellesu hrvatski šef diplomacije uoči rasprave o zapadnom Balkanu.

Najveći izazov u regiji je stanje u Bosni i Hercegovini i tu bih htio naglasiti važnost koncepta triju konstitutivnih naroda, koji je ključan za funkcionalnost, stabilnost i europski put te zemlje. Suprotno onome što se nedavno pojavilo u medijima, taj koncept nije nekompatibilan s presudom Sejdić-Finci, rekao je ministar Gordan Grlić Radman prije početka sastanka šefova diplomacija država članica EU-a, na kojem je zapadni Balkan jedna od glavnih tema. Ključna je eliminacija bilo koje vrte diskriminacije u izbornom procesu, a to se može postići dopunom izbornog zakona, dodao je Grlić Radman.

Europski sud za ljudska prava presudio je još krajem 2009. da su pravila za izbor članova predsjedništva BiH diskriminatorna jer građani koji ne pripadaju jednom od triju konstitutivnih naroda ne mogu biti birani.

Kod izbora članova Predsjedništva pojavio se još jedan problem u Federaciji BiH, entiteta iz kojeg se biraju hrvatski i bošnjački član Predsjedništva. Brojniji Bošnjaci već su tri puta glasali za hrvatskog člana Predsjedništva, koji ima jako slabu potporu među Hrvatima. Grlić Radman je rekao da se EU mora više angažirati na zapadnom Balkanu i imati strateški pristup. Istaknuo je da zemlje u regiji moraju raditi na demokratskoj transformaciji, ljudskim pravima i vladavini prava, a EU treba ispuniti svoja obećanja. 

- To znači otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, viznu liberalizaciju za Kosovo, Crna Gora treba ostati privržena europskom putu, a Srbija se treba usredotočiti na reforme i prevladavanja nasljeđa rata. Mi se moramo angažirati, investirati u stabilnost i sigurnost zapadnog Balkana jer su to investicije u stabilnost i sigurnost Europe, zaključio je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova.

Spremnost SAD-a i EU-a da zajedno djeluje na zapadnom Balkanu 


Europska služba za vanjsko djelovanje pripremila je za današnji sastanak non-paper o pojačanom angažmanu EU-a na zapadnom Balkanu. U tom radnom dokumentu se kaže da zemlje zapadnog Balkana imaju jasan cilj postati punopravnim članicama EU-a i da ne žele neke alternativne aranžmane poput pojačane gospodarske, trgovinske i financijske suradnje kao zamjenu za članstvo. Ističe se da ova godina nudi dobre izglede za konkretan i znatan napredak tih zemalja na putu prema EU-u. Od njih se traži da rade na jačanju dobrosusjedskih odnosa i učine odlučne napore za pronalaženje konačnih i uključivih rješenja i njihovu provedbu kada je riječ o bilateralnim sporovima i nasljeđu prošlosti.

Navodi se i spremnost nove američke administracije da zajedno s EU-om djeluje na zapadnom Balkanu. Promicanjem angažmana NATO-a, američka vanjska politika u regiji počiva na premisi da će EU konsolidirati jedinstvo Europe i integrirati zapadni Balkan. Sjedinjene Države aktivno podržavaju taj proces i reforme koji s tim idu, ali i očekuju da EU predvodi i ostvari tu viziju, kaže se u tom dokumentu. U dokumentu se ističe i da je za Bosnu i Hercegovinu ključno ove godine napredovati u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta koje je definirala Europska komisija.

Ova godina, u kojoj nema izbora, pruža priliku za davanje novog zamaha na putu zemlje prema EU-u, gurajući naprijed ključne reforme koje će pridonijeti funkcionalnosti zemlje, počevši od izborne i ustavne reforme. EU će raditi na tom cilju preko svog posebnog izaslanika u BiH, zajedno sa Sjedinjenim Državama i ostalim partnerima, naglašava se u dokumentu.

Srbija, Kosovo i Crna Gora

Za Srbiju i Crnu Goru navodi se da trebaju ubrzati reforme, posebice u području vladavine prava i upravljanje te da trebaju konsolidirati svoju geopolitički orijentaciju. Od Srbije i Kosova očekuje se snažan angažman na postizanju sveobuhvatnog obvezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa, te ističe da nema vremena za gubljenje.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!