RH će otvoriti temu hibridnog ratovanja ruskih saveznika u susjedstvu

Ministri obrane zemalja članica NATO-a sastali su se u Bruxellesu. Glavna tema razgovora je vojna pomoć Ukrajini, a ni Trumpova prijetnja kako bi pustio da Rusija napadne zemlje članice NATO-a koje za obranu ne izdvajaju 2% BDP-a, nije se mogla zaobići.

Skup je pratila novinarka Jasna Paro. Između ostalog na sastanku se govorilo se i o ulaganjima zemalja članica u obranu, što je goruća tema posljednjih dana nakon izjave Donalda Trumpa kako bi pustio Rusiju da napadne one zemlje članice koje ne ispunjavaju tu obvezu.

- Tema ulaganja u nacionalne obrane bila bi tema ovog ministarskog sastanka i bez ovako izrečene Trumpove prijetnje jer zapravo polako istječe rok, a to je kraj 2024., do kada su se sve države članice obvezale da će dosegnuti izdvajanje za obranu u visini od 2% nacionalnih BDP-ova. Naravno da se na ovom sastanku ta Trumpova ovako izrečena prijetnja nije mogla zaobići, osim svega tomu nije prvi puta, jer tom izjavom zapravo se dovodi u pitanje i budućnost Saveza i opstanak Saveza, a time i sigurnost zapravo većeg dijela demokratskog svijeta. Zbog toga je i glavni tajnik NATO Saveza, a i mnogi drugi ministri su se našli u situaciji da na neki način brane jedinstvo i savezništvo unutar Saveza, pojasnila je Paro.

Glavni tajnik je istaknuo da se snaga NATO-a ne održava samo ulaganjem u oružje, već i komunikacijom odnosno političkim porukama. Ali kako god ostaje činjenica da će 18 država od 31. do kraja ove godine doseći taj famozni cilj od 2% BDP-a, među njima desetak će ulagati i više od 2%, a 13 država to neće ispuniti, među njima je i Hrvatska, ali ona se je u skupini država koje ulažu 1,8% nacionalnog dohotka i time su se zapravo našli u skupini država koje su se približile ostvarenju tog cilja.

- Ministar Anušić je danas ovdje otvoreno rekao da će Hrvatska to dosegnuti tek za nekoliko godina, ali je naglasio da je u posljednjih osam godina, od 2016. do danas, Hrvatska  sustavno i kontinuirano povećavala ulaganje i u modernizaciju i u opremu i to za 122% i da je to ono što je bitno i da je to jamstvo da će Hrvatska dosegnuti taj cilj od 2% BDP-a, rekla je Paro.

- To naravno nije bila jedina tema današnjeg ministarskog sastanka, razgovaralo se ovdje i o povećavanju pomoći Ukrajini, ali i o jačanju nacionalnih vojnih industrija. Obje te teme naravno povezane su i sa izdvajanjima za obranu, izvijestila je Paro.

Hrvatska na sljedećem summitu NATO-a u srpnju u Washingtonu želi osvijestiti kod svojih saveznika hibridni rat i djelovanje ruskih saveznika u svom susjedstvu, u jugoistočnoj Europi, izjavio je u Bruxellesu ministar obrane Ivan Anušić.

Mi na summitu u Washingtonu želimo staviti na stol i osvijestiti sve članice NATO-a o temi hibridnog rata, deklariranih i nedeklariranih saveznika Rusije koji funkcioniraju i postoje na jugoistoku Europe, rekao je Anušić u izjavi novinarima nakon sastanka ministara obrane država članica NATO-a u Bruxellesu.

Zna se o kome govorimo i o kojim njihovim potezima govorimo. Mislim da je to izuzetno ozbiljna tema koja u ovom trenutku nije dovoljno osviještena ni u javnosti ni kod saveznika u NATO-u, dodao je ministar obrane.

Istaknuo je da se s takvim djelovanjima mora obračunavati, drugačije komunicirati i povlačiti poteze koji će onemogućiti spomenute ruske saveznike da to rade.

Drugim riječima rečeno, da ne mogu sjediti na dvije stolice, rekao je ministar.

Dodao je da je hrvatsko bliže susjedstvo i ono malo dalje jugoistočno područje trusno u sigurnosnom smislu i da to kontinuirano podupire Rusija.

Na pitanje hoće li biti u pratnji predsjednika ili premijera na tom summitu, Anušić je rekao da je pitanje tko će biti ministar obrane nakon izbora.

Sastanak na vrhu u Washingtonu se održava od 9. do 11. srpnja ove godine.

Hrvatska blizu izdvajanja 2% za obranu

Anušić je kazao da će Hrvatska u sljedećih nekoliko godina dosegnuti cilj o izdvajanju za obranu 2% BDP-a te da se vojni proračun svake godine povećava.

Međutim, povećava se i BDP-a jer hrvatsko gospodarstvo snažno raste, a s tim raste i izdavanje kako bi se dosegnuo cilj od 2%.

Nije jednostavno to preko noći napraviti, riječ je o ogromnim sredstvima, ali Hrvatska je od 2016. do danas povećala ukupna izdvajanja za modernizaciju i opremanje oružanih snaga za 122%, istaknuo je Anušić.

Kada je riječ o potpori Ukrajini, Anušić kaže da ta zemlja sada vodi bitku za sve nas, da je Hrvatska do sada poslala vojne pomoći u iznosu od 185 milijuna eura i da će to nastaviti raditi. Istaknuo je važnost jedinstva i odlučnosti saveznika da nastave pomagati Ukrajini.

Priprema summita u Washingtonu bila je jedna od tema sastanka ministara obrane kao i nastavak pomoći Ukrajini te povećanje vojnih proračuna država članica, koje se ponovno našlo u središtu pozornosti nakon izjava vjerojatnog republikanskog kandidata na predsjedničkim izborima u SAD-u Donalda Trumpa.

Hrvatska je pristupila inicijativi za nabavu i proizvodnju streljiva i protuzračnih raketa koje je pokrenula Velika Britanija.

Inicijativa za višenacionalnu nabavu streljiva odnosi se na topničko, tenkovsko, minobacačko streljivo kao i teške bombe i streljivo srednjeg i malog kalibra.

Inicijativa za nabavu protuzračnih raketa otvara i mogućnost nabave radara i senzora te nudi mogućnost licencirane i kooperativne proizvodnje.

Ove dvije britanske inicijative potpisalo je 19 država članica NATO-a, Finska i Sjeverna Makedonija pristupili su jedino inicijativi za streljivo, a 4 države - SAD, Ukrajina, Italija i Kanada odlučile su se za status promatrača.

Potpisali smo pismo namjere koje nas zasad ne obvezuje ništa posebno, ali smisao je da u tom krenemo i radi se o kvalitetnijoj, lakšoj, bržoj i jeftinoj nabavi streljiva, naoružanja, konkretno protuzračnih raketa, rekao je Anušić.

Dodao je da nije samo stvar o nabavi nego i u jačanju vlastite proizvodnje naoružanja i streljiva, vlastite obrambene industrije, gdje Hrvatska ima veliki potencijal.

Uvođenje vojnog roka

Na pitanje o uvođenju vojnog roka u Hrvatskoj, Anušić je rekao da je to iznimno složeno pitanja i da se sasvim sigurno u to neće krenuti ove godine. Rekao je da se priprema kompletna dokumentacija i prijedlozi koji će se uskoro naći na stolu premijera i predsjednika države, nakon čega bi uslijedila javna rasprava.

To je jedan vrlo ozbiljan infrastrukturni projekt, ne smo politički u smislu hoćemo li ga uvesti ili ne. To je ogroman, skup projekt za koji treba pripremiti kapacitete naših vojarni i pripremiti kapacitete unutar naših oružanih snaga koji mogu voditi novake kada dođu na služenje vojnog roka. To je nešto što zahtijeva vrijeme i sasvim sigurno to neće biti ove godine, rekao je Anušić.

Istaknuo je da je vraćanje služenja vojnog roka prva tema u cijeloj Europskoj uniji i u NATO-u, te da je riječ o korisnom projektu čiju provedbu otežava politiziraje.

Kod nas to postaje politička tema jer su izbori pred vratima, a to smo željeli izbjeći, rekao je.