Crna Gora zatvorila pregovore u tri poglavlja

Crna Gora je u ponedjeljak navečer zatvorila tri pregovaračka poglavlja čime je udvostručila broj zatvorenih poglavlja u pristupnim pregovorima koji su otvoreni još 2012. godine.

Na međuvladinoj konferenciji o pristupanju Crna Gora je zatvorila pregovore u tri poglavlja - Pravo intelektualnog vlasništva, Informatičko društvo i mediji i Poduzetništvo i industrijska politika.

Crnogorski premijer Milojko Spajić je na konferenciji za novinare izrazio nadu da bi Crna Gora u sljedeće dvije godine mogla zatvoriti sva preostala poglavlja.

Ovo je veliki pomak za Crnu Goru imajući u vidu da je dosad imala zatvorena samo tri poglavlja, a zadnje je zatvoreno još u lipnju 2017. godine. Crna Gora je zahtjev za članstvo u EU-u podnijela još 2008. godine, a pristupne pregovore je otvorila u lipnju 2012. Do sada je otvorila sva pregovaračka poglavlja, a s današnjim danom ukupno ima šest zatvorenih poglavlja. Povjerenica za proširenje Marta Kos obećala je potporu u naporima za zatvaranje preostalih poglavlja. Današnja međuvladina konferencija dokaz je da je proširenje proces koji se temelji na zaslugama, rekla je Kos.

Za zatvaranje je tehnički bilo spremno još jedno poglavlje, Vanjska, sigurnosna i obrambena politika, ali je Hrvatska uskratila suglasnost za to.

Hrvatska: Crna Gora mora riješiti neka univerzalna pitanja

Hrvatska od samog početka snažno podržava Crnu Goru na njezinu europskom putu, ali mora riješiti neka pitanja koja nisu bilateralne naravi, nego su univerzalna, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

- Ovdje ne treba govoriti o blokadi, Hrvatska je svih ovih godina snažno podržavala Crnu Goru od trenutka kada je započela pregovore s EU-om, rekao je Grlić Radman, koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku vanjskih poslova država članica EU-a.

Međutim, postoje određena pitanja koja nisu bilateralne naravi, humanitarna i civilizacijska pitanja, koja su univerzalna, dodao je hrvatski ministar.

- Hrvatska sigurno neće stavljati bilateralna pitanja kao uvjet za europski put Crne Gore, ali pitanje nestalih osoba za vrijeme Domovinskog rata, pitanje odštete logoraša, to su teme koje nas sve unutar Europske unije moraju brinuti, a na samo Hrvatsku, rekao je Grlić Radman.

Hrvatska je Crnoj Gori prošli mjesec uputila non-paper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju međusobne odnose dviju država.

U tom se dokumentu, prema diplomatskim izvorima, navodi da dvije države trebaju riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom "Jadran", međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba te pitanje imena gradskog bazena u Kotoru koji je nazvan po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću, za kojeg Hrvatska tvrdi da je bio čuvar u logoru "Morinj".

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon, čija je zemlja godinama blokirala Hrvatsku, izjavila je da bilateralna pitanja ne bi trebala imati ulogu u pristupnom procesu.

Odgovarajući na pitanje novinara o hrvatskom odbijanju da dade suglasnost na jedno poglavlje, Fajon je rekla da je to bilateralno pitanje.

- Koliko ja razumijem, riječ o bilateralnom pitanju. Crna Gora je poručila da je pokušala odgovoriti na sva pitanja Hrvatske, a ja mogu samo reći da u svakom slučaju, kada je riječ o proširenju, bilateralna pitanja ne bi trebala biti teret u tom procesu, rekla je Fajon.

Dodala je da bilateralna pitanja treba riješiti prije nego što zemlje kandidatkinje uđu u završnu fazu za ulazak u EU.