Hrvatska izgubila pred ESLJP-om zbog duljine trajanja ovršnog postupka

Europski sud za ljudska prava u utorak je objavio presudu kojom je zaključio da je Hrvatska povrijedila pravo na pošteno suđenje podnositeljici koja je državu tužila zbog neažurnog postupanja domaćih sudova u ovrsi pravomoćne presude.

Podnositeljica je 1994. pokrenula postupak predloživši ovrhu na dva stana i pokretninama ovršenice u tim stanovima. Hrvatski sud je 1997. donio rješenje o ovrsi, a na ročištu održanom u svibnju 2013. sud je utvrdio da jedan od stanova ne postoji na označenoj adresi, a da ovršenica nije vlasnica drugog stana i da u njemu nije živjela posljednjih 15 godina.

Stoga je podnositeljica predložila pribaviti podatke o prebivalištu ovršenice i zatražila pljenidbu njezinih pokretnina na adresi prebivališta.

U prosincu 2013. ovršni sud je obustavio ovrhu na nekretninama i pokretninama ovršenice, protiv čega je podnositeljica podnijela žalbu te istaknula da je sud ignorirao njezin prijedlog za pljenidbu pokretnina na novoj adresi ovršenice.

U srpnju 2015. drugostupanjski sud odbio je podnositeljičinu žalbu ne odgovorivši na njezine prigovore, a u rujnu 2015. Ustavni sud je odbacio njezinu ustavnu tužbu.

Europski sud djelomično je prihvatio prigovor zastupnice Republike Hrvatske da podnositeljica nije iscrpila učinkovita domaća pravna sredstava za prekomjerno trajanje ovršnog postupka koja je imala na raspolaganju u razdoblju prije 13. ožujka 2013.

Glede pozitivne obveze države u izvršenju presuda između privatnih osoba, Europski sud je ponovio svoje dobro utvrđeno pravo da u takvim situacijama država mora postupati aktivno radi pružanja pomoći vjerovniku kako bi se izvršila presuda, a sam ovršni postupak po svojoj prirodi mora biti promptan.

Utvrdio je da u ovom predmetu u relevantnom razdoblju od dvije godine i jedanaest mjeseci domaći sudovi nisu odlučili o podnositeljičinu prijedlogu za ovrhu na drugoj adresi ovršenice, iz čega slijedi da nisu postupali aktivno i nisu poduzeli dovoljne korake radi ovrhe pravomoćne presude iz 1994.

Europski sud odbio je podnositeljičin zahtjev za naknadu 810.510 eura na ime materijalne štete, istaknuvši da država ne može snositi teret neuspjeha izvršenja presude zbog lošeg imovinskog stanja ovršenika.

No konačnom presudom dosuđena joj je naknada od 5000 eura na ime nematerijalne štete te 5500 eura za troškove postupka, izvijestio je Ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.