Hrvatska potpuno podržava ulazak Rumunjske u šengensko područje

Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović sastao se s ministrom unutarnjih poslova Rumunjske, koji je u jednodnevnom službenom posjetu našoj zemlji. Nakon sastanka istaknuli su, među ostalim, da Hrvatska potpuno podržava ulazak Rumunjske u šengensko područje. Ministri su se osvrnuli i na ulazak ilegalnih migranata preko vanjskih granica Šengena. Cilj je regulirati migracije na granicama.

- Države koje su na vanjskim granicama imaju svoju specifičnost. One podnose, kada govorimo o ilegalnim migracijama, najveći teret, rekao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nakon sastanka s rumunjskim ministrom unutarnjih poslova. 

Božinović je dodao je da su brojevi ilegalnih prelazaka nakon velikih migracijskih valova i godina COVID krize višestruko veći i sve države na vanjskim granicama EU-a suočene su s tim pitanjem te dodao: "Jednostavno, ukoliko nas je više na šengenskom području, onda će i naš glas biti jasniji i uvjerljiviji".

Njegov rumujski kolega Lucian Nicolae Bode izjavio je da je njihov sastanak bio dobra prilika da učvrste veze dviju zemalja na području unutarnjih poslova i razmijene mišljenja o izazovima s kojima se suočavaju. Rumunjska ove godine očekuje ulazak u šengensku zonu i odbijanje koje nema veze s tehničkim uvjetima mora prestati, izjavio je u utorak u Zagrebu rumunjski ministar unutarnjih poslova Lucian Bode.

Hrvatska je 1. siječnja, nakon manje od deset godina članstva u EU-u, postala članica šengenskog područja, ušavši u klub s još 26 država i 420 milijuna ljudi u najvećem svjetskom prostoru slobodnog kretanja među državama. No, čekanje na ulaznicu nastavlja se na ogorčenje Bugarske i Rumunjske, dvije članice EU-a kojima je u prosincu prošle godine odbijena kandidatura unatoč velikim naporima koje su uložile da ispune kriterije Bruxellesa.

Obje zemlje pristupile su Europskoj uniji još 2007., šest godina prije Hrvatske i obje su ispunile tehničke uvjete koje je postavio Bruxelles. I jedna i druga su napredovale u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, no kada je proces završio, Austrija se usprotivila ocjenom da dvije zemlje ne čine dovoljno kako bi zaustavile ilegalne migracije te strahuje da će se priljev još pojačati ako bi one ušle u zonu.

Nizozemska je u konačnici promijenila stajalište i dala zeleno svjetlo Rumunjskoj iako se dugo protivila, no nije isto učinila i za Bugarsku kojoj zamjera korupciju i nedovoljno poštivanje ljudskih prava.