19:48 / 08.10.2021.

Autor: V.G./Dnevnik/HRT/IMS

Hrvatska protiv prijedloga da se EU novcem financira podizanje ograda na granicama

Ograda na granici

Ograda na granici

Foto: Ints Kalnins / Reuters

Ministri unutarnjih poslova zemalja Europske unije sastali su se u Luksemburgu kako bi razgovarali o izazovima na njezinim vanjskim granicama i migrantskim rutama. Jasna Paro je pratila skup. 

Neke zemlje traže da se na granice postave i fizičke zapreke.

- To je samo jedna od tema o kojima se razgovaralo. Iza tog prijedloga stoji 12 država članica. Osobito baltičke zemlje koje su izložene velikom migrantskom valu uglavnom po diktatu bjeloruskog režima to vide kao hibridni napad na te države, ali i cijelu EU i zato traže zidove. To je samo jedan od primjera iz kojeg se vidi koliko postoje različita stajališta o migrantskom paketu koji je EK predložila prije više od godinu dana, izvijestila je Jasna Paro za središnji Dnevnik HTV-a.

- Druga rasprava koja se vodila, važna za Hrvatsku, je rasprava o prijedlogu uredbe o dubinskoj provjeri i zadržavanju migranata na granici jer jedino dubinska provjera može nedvojbeno potvrditi tko su ljudi koji žele doći na područje EU i s kojom namjerom žele doći. Ta se rasprava već dugo vodi i redovito završava u slijepoj ulici. Tako je bilo i danas jer postoji dio država koje se zalažu za to da se ta uredba izdvoji iz migrantskog paketa i usvoji po brzom postupku. Mediteranske države i države koje su na vanjskoj granici EU se tome protive i traže solidarnu podjelu tzv. migrantskog tereta, da bude zakonski jasno da ljudi koji dolaze ne dolaze na teret države u koju su ušli već na teret cijele EU. Tu dolazimo na pitanje brojki i već ukletih kvota i oko toga nema pomaka. To je djelomično rezultat i današnje rasprave koja će se nastaviti na sljedećm Vijeću, rekla je Paro.

RH protiv prijedloga da se europskim novcem financira podizanje ograda na granicama

Hrvatska je protiv prijedloga 12 država članica da se europskim sredstvima financira postavljanje ograda i žica na vanjskim granicama EU-a, izjavio je u petak hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Na inicijativu Litve, 12 država članica EU potpisalo je pismo u kojem traže da se europskim sredstvima omogući financiranje ograda i prepreka na vanjskim granicama EU-a, kako bi se lakše borilo protiv ilegalnih migracija.

Osim Litve to su pismo potpisale Austrija, Bugarska, Cipar, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Poljska i Slovačka.

- Mislim da Europa nije blizu takvoj odluci jer to mora biti zajednička odluka svih država članica. Što se Hrvatske tiče, mi smo, zbog specifičnosti našeg susjedstva, gdje žive i Hrvati i zbog dobrosusjedskih odnosa koje nastojimo ostvariti, od početka govorili da se ne zalažemo za podizanje žica i ograda, rekao je Božinović.

- Ovo pitanje se može riješiti samo kao europsko pitanje, niti jedna država članica se ne može s ovim samostalno nositi, ne samo unutar Europske unije, već treba uspostaviti suradnju i s trećim državama. Svi vrlo dobro znamo i svi vrlo dobro znaju i ovdje, da je to ruta, ukoliko bi došlo do nekih novih valova, pretrpjela najveće opterećenje. Zbog toga mi moramo iskoristiti svaki trenutak da se pripremimo i da se sve naše službe pripreme za sve eventualnosti u smislu povećanih priliva migranata u Europu, rekao je Božinović.

U pismu u koje je uvid imala agencija France presse a koje potpisuju ministri unutarnjih poslova 12 zemalja kaže se da je "podizanje fizičkih barijera učinkovita mjera zaštite granica koja služi interesima čitave EU, ne samo zemalja na prvoj crti".

Oni naglašavaju da "nadzor granica ne sprečava pokušaje ilegalnih prolaza, u pismu koje su poslali potpredsjedniku EK Margaritisu Schinasu i povjerenici za unutarnje poslove Ylvi Johansson.

- Ta legitimna mjera trebala bi biti dodatno i adekvatno financirana iz europskog budžeta, naglašavaju ministri u pismu.

Više tisuća migranata prešlo je posljednjih mjeseci granicu između Bjelorusije i EU-a, u Litvi, Latviji i Poljskoj. EU optužuje režim bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da orkestrira te prolaze, u znak odmazde za europske sankcije.

Poljska i Litva počele su podizati ogradu s bodljikavom žicom na dijelu granice s Bjelorusijom. Mađarska je takvu ogradu na granici sa Srbijom podigla u vrijeme migrantske krize 2015.

Ministri unutarnjih poslova u petak su raspravljali i o prijedlogu da se uredba o dubinskim provjerama i zadržavanju migranata na granici izdvoji iz paketa prijedloga o migracijama i azilu, kako bi se donekle pomaknula stvar s tim prijedlogom oko kojeg države članice nikako da postignu suglasnost.

Tom se prijedlogu protive mediteranske zemlje i zemlje Višegradske skupine, koje inzistiraju na tome da se dogovor postigne o cijelom paketu.

Zemlje koje se tome protive traže da se prije svega nađe odgovor na pitanje jesu li migranti, kada dođu u EU, stigli na teritorij pojedine države članice ili na teritorij EU-a kao cjeline.

Ako je odgovor na to pitanje da su ušli na teritorij EU-a, onda mora postojati solidarnost svih članica, a ne da teret njihova prihvata padne na zemlje koje se nalaze na vanjskim granicama, smatraju one.

Ministar Božinović kaže da je upravo to razlog zašto se ne može prihvatiti prijedlog o izdvajanju te uredbe iz cijelog paketa.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!