RH spremna povećati investicije u obranu, traži koordinaciju članica EU-a

Hrvatska pozdravlja prijedlog Komisije o labavijim proračunskim pravilima kako bi se više sredstava usmjerilo za investicije u obranu, namjerava iskoristiti klauzulu o odstupanju, pri čemu ističe važnost koordiniranja među državama članicama, rekao je u Bruxellesu hrvatski ministar financija Marko Primorac.

Hrvatska je trenutačno u prilično dobroj fiskalnoj poziciji, zadovoljavamo kriterije iz Maastrichta u smislu udjela javnog duga u BDP-u i deficit držimo pod kontrolom, rekao je ministar financija Marko Primorac koji je u Bruxellesu sudjelovao na sastanku ministara financija EU-a.

Jedna od tema sastanka odnosila se na prijedlog Komisije da se državama članicama dopusti prekoračenje proračunskih pravila, odnosno da se aktivira tzv. klauzula o odstupanju od tih pravila ako se ta sredstva ulažu u obranu. Time bi se u nacionalnim proračunima država članica moglo mobilizirati 650 milijardi eura preko povećanja izdvajanja za obranu od 1,5 posto u sljedeće četiri godine. Usto Komisija je predložila i novi financijski instrument u sklopu kojeg bi se zadužila na financijskim tržištima i zatim ta sredstva plasirala državama članicama kao povoljne zajmove za zajedničku nabavu u području obrane.

Primorac kaže da je Hrvatska prošlu godinu završila s 57,4% udjela javnog duga u BDP-u, a ove godine će se to dodatno smanjiti na 56%. Prema pravilima pakta o stabilnosti i rastu, javni dug ne smije prelaziti 60% BDP-a.

Deficit držimo pod kontrolom i, naravno, da imamo određeni fiskalni prostor koji je možda i nešto veći u relativnom smislu od drugih država članica Europske unije, posebno onih koji imaju deficit 4, 5, 6 posto BDP a, rekao je ministar.

Primorac kaže da o prijedlogu Komisije države članice imaju različita mišljenja, a Hrvatska dijeli stajalište s onima koje ističu važnost očuvanja fiskalne stabilnosti te da fleksibilizacija pravila mora biti ciljana i ograničena.

Istaknuo je važnost koordinacije među državama članicama, prije svega u pogledu nabave tih proizvoda.

Nije svejedno hoće li povećanje izdvajanja za obranu biti potrošeno primjerice za nabavu streljiva ili ulaganje u vojne baze ili čak istraživanje i razvoj. Multiplikatori, ekonomski učinci tih izdvajanja su prilično različiti s obzirom na to o kakvoj vrsti izdvajanja se radi, rekao je ministar.

Naglasio je i važnost mobilizacije privatnog kapitala za ulaganje u obranu jer bi bez toga bila smanjena ponuda, a povećana potražnja što bi dovelo do visokih cijena.

Ako bi se dogodilo da se ne mobiliziraju privatne investicije u dovoljnoj mjeri, da se potražnja za obrambenim proizvodima znatno poveća uz ograničenu ponudu, to bi rezultiralo isključivo ograničenjima na strani ponude, a onda uz povećanu potražnju i povećanju cijena tih proizvoda, kaže Primorac.